1. Naslov i uvod
SpaceX se ne sprema samo za još jedan tehnološki IPO, nego testira koliko je rizika tržište još spremno progutati. Uz špekulacije o vrijednosti oko 1,5 bilijuna dolara, Muskov svemirski gigant bi već prvog dana trgovanja stao uz bok najvećim svjetskim kompanijama – prije nego što ijedan mali ulagač iz Zagreba, Splita ili Rijeke pošalje nalog.
To nije tema samo za fanove raketa. Ovaj IPO može ponovno otvoriti prozor za javne ponude, promijeniti cijene kasnih VC rundi i pokazati jesu li javna tržišta nakon rasta kamata opet spremna plaćati privatne multiplikatore. U nastavku donosimo analizu što izvještaj TechCruncha znači za ulagače, startup scenu i za Europu – uključujući Hrvatsku.
2. Vijest ukratko
Prema pisanju TechCruncha, SpaceX surađuje s četiri velike banke s Wall Streeta na pripremi IPO‑a planiranog za 2026. Tvrtka je nedavno završila otkup dionica od postojećih dioničara (tender offer) po vrijednosti oko 800 milijardi dolara, a potražnja za udjelima na sekundarnom tržištu je izuzetno jaka.
Tržišne glasine koje prenosi TechCrunch govore o mogućoj vrijednosti oko 1,5 bilijuna dolara u trenutku izlaska na burzu. Time bi SpaceX postao jedna od najvrjednijih kompanija koje su ikada debitirale na javnom tržištu.
TechCrunch taj IPO vidi kao mogući okidač za novi val izlazaka na burzu drugih kasnofaznih jednoroga, poput OpenAI‑ja, Stripea ili Databricksa. U podcastu Equity, Greg Martin iz Rainmaker Securities objašnjava zašto se ovaj IPO čini drukčijim, kako zaposlenici već sada unovčavaju udjele preko sekundarnih tržišta i što ulagači trenutno traže u pre‑IPO dionicama.
3. Zašto je to važno
Brojke u naslovu su impresivne, ali ključna tema je – likvidnost.
Godinama je temelj priče o rizičnom kapitalu bio: prihvatite nelikvidnost danas, sutra će IPO ili prodaja sve nadoknaditi. Taj narativ se raspao tijekom suše IPO‑a 2022.–2023. Fondovi kasne faze ostali su na papirnatoj dobiti, zaposlenici na nelikvidnim opcijama, a ulagači u fondove počeli su sve glasnije tražiti konkretne izlaze.
IPO SpaceX‑a ovakvog opsega ima tri jasna učinka:
Postavlja novi standard za kasnu fazu. Ako javna tržišta prihvate vrijednost blizu 1,5 bilijuna, upravni odbori drugih jednoroga pitat će svoje financijske direktore: „Kada smo na redu?“. Čak i uz skromnije konačno vrednovanje, postavit će se nova referenca za deep‑tech, infrastrukturu i svemirski sektor.
Prebacuje moć prema osnivačima i zaposlenima. Kako navodi TechCrunch, sekundarno tržište za SpaceX je „užareno“. To je godinama gomilana potreba za likvidnošću. Zaposlenici koji su dugo čekali konačno mogu diverzificirati imovinu, a osnivači dobivaju jaču pregovaračku poziciju: prozor za IPO više nije teorija.
Stavlja javne ulagače pred izbor. Institucije koje nisu sudjelovale u privatnim rundama sada moraju odlučiti: hoće li platiti kasnofazne cijene na burzi ili će svjesno ostati slabo izložene jednoj od rijetkih tvrtki koja u praksi koristi višekratno upotrebljive rakete i globalnu satelitsku mrežu.
Gubitnici su svi kasnofazni startupi čija priča ne izdrži usporedbu. Kada na tržište izađe svemirska tvrtka s realnim hardverom i prihodima, mnogi deckovi sa „sljedećom platformom za X“ izgledat će odjednom mali, skupi i zamjenjivi.
4. Šira slika
Ovakve testove tržišta smo već vidjeli: IPO Alibabe 2014., Facebooka 2012. ili Saudi Aramca 2019. pomicao je granice toga koliko su investitori spremni platiti za „sistemske“ kompanije. SpaceX se razlikuje po tome što je izgradio ekstremno visoku privatnu valuaciju prije izlaska na burzu, i to u vrlo kapitalno intenzivnom poslu.
Ako pogledamo ciklus posljednjih godina, jasno je zašto je ova priča toliko nabijena:
- 2020.–2021.: niske kamate, SPAC‑manija, napuhani tech IPO‑i.
- 2022.–2023.: rast kamata, korekcija tehnoloških dionica, gotovo zamrznuto IPO tržište.
- 2024.: oprezno otvaranje prozora uz manje i konzervativnije vrednovane izlaske.
SpaceX‑ov IPO 2026. bio bi prvi pravi mega‑test nakon ere jeftinog novca: hoće li tržišta financirati kompaniju intenzivnu u kapitalu po valuacijama rezerviranim za najveće svjetske brendove?
Dva trenda ovdje se sijeku:
Sekundarna tržišta postaju stalna infrastruktura. Ono što TechCrunch opisuje – žestoka trgovina SpaceX udjelima prije IPO‑a – pokazuje koliko su se sekundarna tržišta profesionalizirala. Zaposlenici i rani ulagači sada očekuju djelomičnu likvidnost puno prije burze.
Rehabilitacija hard‑techa. Godinama je prevladavala logika da je „softver lakši i profitabilniji“. Uspješan IPO SpaceX‑a pokazao bi da strpljivi kapital u složenim, hardverskim sektorima može nadmašiti povrate još jednog SaaS‑a ili fintech aplikacije.
Za tvrtke poput OpenAI‑ja, Stripea ili Databricksa to znači da će ih tržište sve više uspoređivati s kompanijom koja prodaje fizički kritičnu infrastrukturu – ne samo digitalne usluge.
5. Europski i regionalni kut
Za Europu i za zemlje poput Hrvatske, SpaceX na burzi je i prilika i podsjetnik na zaostatak.
Prilika je jasna: europski fondovi, ali i mali ulagači preko neobrokera i domaćih posrednika, lako će doći do dionica na američkim burzama. U regiji gdje su domaći tehnološki IPO‑i rijetki, mogućnost ulaganja u globalno stratešku i likvidnu dionicu je privlačna. Brokeri koji hrvatskim građanima nude trgovanje američkim dionicama već planiraju kako će iskoristiti ovaj IPO.
No, priča ima i drugu stranu. Europa je u velikoj mjeri ovisna o SpaceX‑u kad je riječ o lansiranju satelita, nakon kašnjenja vlastitih programa. Ariane 6 debi tek hvata zamah, regionalni nositelji – od njemačkih do španjolskih – još su u ranoj fazi, a EU projekti poput IRIS² su dugoročni. Ako SpaceX dobije golemi pristup kapitalu, iz dobavljača prerasta u ključnu infrastrukturu.
Za EU regulatore to nije detalj. Rasprave o digitalnoj suverenosti, GDPR‑u, Zakonu o digitalnim uslugama i o tome tko kontrolira podatke i povezivost u Europi dobit će novo poglavlje čim milijuni europskih korisnika, uključujući i one na Jadranu, počnu koristiti Starlink – i eventualno držati SpaceX u svom portfelju.
Za startup ekosustav u Hrvatskoj i regiji (Infobip, Rimac i niz mlađih deep‑tech timova), signal je dvojak: globalni prvaci se mogu izgraditi i iz „teških“ industrija, ali ljestvica uspjeha drastično raste.
6. Što dalje
Hoće li ovaj IPO ući u povijest kao trijumf ili upozorenje, ovisit će o nekoliko ključnih faktora:
Razina transparentnosti. Prospekt za izlazak na burzu morat će otkriti prihode, marže i investicijske potrebe Starlinka i lansirnog biznisa. Ti podaci će ili potvrditi opravdanost privatnih valuacija ili razotkriti pretjerani optimizam.
Upravljanje i Muskov utjecaj. Kakva će biti struktura glasačkih prava? Hoće li postojati super‑dionice? Kako će se uređivati odnosi s ostalim Muskovim kompanijama (Tesla, xAI, X)? Za europske i institucionalne ulagače, posebno s ESG kriterijima, ovo su ključna pitanja.
Makro okruženje. Do 2026. mnoge se stvari mogu promijeniti – od kamata do geopolitičkih tenzija. U stresnijem okruženju, IPO ove veličine lako može postati simbol pretjerivanja, bez obzira na operativnu kvalitetu firme.
U sljedećih 12–18 mjeseci isplati se pratiti kretanje cijena SpaceX udjela na sekundarnom tržištu, nove tender offere i signale drugih jednoroga o izlasku na burzu. Malo tko želi izaći odmah nakon giganta koji bi, u lošem scenariju, mogao pasti ispod izdanja.
7. Zaključak
Planirani IPO SpaceX‑a nije samo još jedan „exit“, već referendum o tome žele li tržišta, nakon ere jeftinog novca, i dalje financirati ogromne i skupe vizije po ekstremnim vrednovanjima. Ako investitori potvrde vrijednost blizu 1,5 bilijuna dolara, postavit će se novi standard kasnofaznog kapitala i ljestvica koju većina ne može preskočiti. Ako ne, poruka je jasna: privatno tržište je pretjeralo.
Ključno pitanje za hrvatske ulagače nije samo „kupiti ili ne“, već „kakvu koncentraciju moći i kakvu infrastrukturu želimo zajednički financirati svojim kapitalom?“.
