1. Naslov i uvod
Ako SpaceX zaista izađe na burzu, to neće biti samo još jedan veliki tehnološki IPO, nego događaj koji može preokrenuti globalno tržište rizičnog kapitala. Tvrtka koja dominira komercijalnim lansiranjima i gradi ogromnu satelitsku mrežu za internet razmatra izlazak na javno tržište uz glasine o vrijednosti većoj od bilijun dolara. Takav IPO mogao bi odmrznuti niz odgođenih javnih ponuda, promijeniti odnos prema deep‑tech riziku i otvoriti nova pitanja za Europu i zemlje jugoistočne Europe. U nastavku analiziramo zašto bi upravo ovaj izlazak mogao biti prekretnica.
2. Vijest ukratko
Prema TechCrunchovu podcastu Equity, SpaceX surađuje s četiri velike banke s Wall Streeta na mogućem prvom javnom ponudbenom postupku (IPO) u 2026. godini. To slijedi nakon nedavne interne otkupne ponude dionica koja je tvrtku vrednovala oko 800 milijardi američkih dolara, uz iznimno snažnu potražnju na sekundarnom tržištu.
Kako navodi TechCrunch, dionicama SpaceX‑a već se aktivno trguje među privatnim investitorima, a očekivanja o eventualnoj burzovnoj vrijednosti idu i do oko 1,5 bilijuna dolara. U emisiji je Greg Martin iz Rainmaker Securities istaknuo da bi takav mega‑IPO mogao potaknuti val izlazaka i kod drugih kasnofaznih jednoroga, poput OpenAI‑ja, Stripea ili Databricksa.
Razgovor se dotaknuo i sve važnije uloge sekundarnih tržišta za zaposlenike koji žele unovčiti udjele prije IPO‑a, tzv. „Muskova halo efekta“ na valuaciju SpaceX‑a te mogućnosti da tvrtka ipak promijeni vremenski okvir ako tržišta zahlade.
3. Zašto je to važno
IPO SpaceX‑a pri vrijednosti blizu bilijuna dolara bio bi svojevrsni referendum o tome koliko javni investitori vjeruju u deep‑tech, dugoročne infrastrukturne projekte i osnivače s ogromnim osobnim utjecajem.
Tko dobiva?
- Zaposlenici i rani ulagači napokon bi dobili punu likvidnost. Mnogi fondovi rizičnog kapitala na temelju ovog izlaska mogu pokazati impresivne prinose i zatvoriti svoje fondove s rezultatom „generacije“.
- Investicijske banke i burze profitirat će od velikih naknada, ali i trajnog volumena trgovanja te razvoja ETF‑ova i izvedenica vezanih uz ovu dionicu.
- Drugi kasnofazni jednorogi: ako SpaceX uspije uvjeriti tržište da plati visoke multiplikatore za ovako kompleksnu priču, upravama u OpenAI‑ju, Stripeu i sličnim tvrtkama bit će znatno teže opravdati daljnje odgađanje IPO‑a.
Tko gubi ili riskira?
- Dio malih ulagača mogao bi ući na valu euforije u trenutku kad je cijena već „savršenog scenarija“, dok su operativni, tehnički i geopolitički rizici još uvijek golemi.
- Konkurentske svemirske i satelitske tvrtke mogle bi se naći u još nepovoljnijem položaju pri prikupljanju kapitala ako tržište SpaceX percipira kao jedinog pravog pobjednika.
- Upravljanje kompanijom ostaje upitnik: „Muskova premija“ u cijeni dolazi u paketu s rizikom ovisnosti o jednoj osobi i potencijalnim sukobima interesa s Teslom, X‑om i drugim njegovim projektima.
Na razini cijelog ekosustava, ovaj IPO izravno se dotiče problema koji traje od 2022.: visoka privatna vrednovanja bez izlaza. Sekundarna tržišta su uska i često zatvorena, pa je mnogo novca „zaglavilo“ u kasnofaznim privatnim tvrtkama. Ako SpaceX pokaže da javno tržište ipak može progutati ovako veliku i kompleksnu priču, rizik‑apetit mogao bi se ponovno proširiti – i u Europi i u SAD‑u.
4. Šira slika
Potencijalni izlazak SpaceX‑a uklapa se u nekoliko većih trendova u tehnološkoj industriji.
Prvo, vidimo jasnu promjenu fokusa – od isključivo softverskih modela prema hard‑techu i fizičkoj infrastrukturi. U zadnjim godinama kapital snažno ulazi u poluvodiče, podatkovne centre za umjetnu inteligenciju, energetsku tranziciju i, naravno, svemir. SpaceX je možda najvidljiviji simbol tog trenda: industrijska tvrtka s mentalitetom startupa.
Drugo, potvrđuje se da tvrtke ostaju privatne dulje nego ikad, koristeći interne otkupe i specijalizirane sekundarne platforme kako bi djelomično zamijenile ulogu IPO‑a. Time se podižu privatne valuacije, ali i rizik da do javnog tržišta na kraju stigne već „prenapuhani“ subjekt, usporediv po veličini s najvećim svjetskim korporacijama.
Treće, SpaceX će biti uspoređivan s nizom nedavnih tehnoloških IPO‑a koji nisu ispunili očekivanja. Nekoliko je poznatih imena izašlo na burzu uz veliku pažnju medija, da bi se potom cijena dionice postupno spuštala kako su javni analitičari propitivali tempo rasta i profitabilnost. Ako SpaceX izbjegne taj scenarij, to će biti zato što ga tržište doživljava kao ključnu infrastrukturu – zahvaljujući Starlinku, državnim ugovorima i tehnološkoj prednosti.
Iznad svega stoji faktor Elon Musk. Tržišta su već doživjela ekstremnu volatilnost Tesle i turbulentan preuzimanje Twittera/X. Prospekt SpaceX‑a morat će vrlo jasno pokazati koliko je poslovanje ovisno o Musku i koje stvarne ovlasti ima nadzorni odbor. Za institucionalne ulagače iz EU, uključujući hrvatske mirovinske fondove pod strogom regulativom, ovo pitanje upravljanja neće biti sporedno.
5. Europski i regionalni (SEE) kontekst
Za Europsku uniju i Hrvatsku SpaceX nije samo još jedan američki tehnološki gigant, nego pružatelj infrastrukture o kojoj sve više ovise vlade, poduzeća i građani.
Investicijski aspekt: Javno trgovani SpaceX vrlo bi brzo ušao u globalne indekse i tematske ETF‑ove, koji su dostupni i hrvatskim ulagačima putem domaćih i stranih brokera. Pod okriljem EU regulative (MiFID II, pravila zaštite malih ulagatelja) bit će važno kako će se ovako rizična, ali atraktivna dionica preporučivati građanima koji štede za mirovinu.
Industrijsko‑politički aspekt: IPO dodatno naglašava koliko Europa zaostaje u privatno financiranoj svemirskoj industriji. ESA i ArianeGroup i dalje su snažni, ali novi komercijalni igrači globalnog formata uglavnom dolaze iz SAD‑a. U EU doduše postoji niz perspektivnih tvrtki (npr. Isar Aerospace, Rocket Factory Augsburg, PLD Space), no nijedna nije ni blizu skali SpaceX‑a.
Za zemlje jugoistočne Europe, uključujući Hrvatsku, Sloveniju i susjede, to je signal da će se sudjelovanje u svemirskoj ekonomiji uglavnom odvijati preko niša: razvoj komponenti, softver za analitiku satelitskih podataka, aplikacije u poljoprivredi, pomorstvu ili nadzoru okoliša. No upravo bi ovakav IPO mogao pomoći da se dio europskog kapitala uvjeri kako je svemir ozbiljan biznis, a ne egzotika iz Silicijske doline.
Hrvatska već ima inicijalne iskorake – od tvrtki koje rade high‑tech elektroniku do sve jačeg interesa akademske zajednice za svemirske projekte i članstva u ESA‑i. Pitanje je hoćemo li, kao EU članica s pristupom zajedničkim fondovima, iskoristiti trenutak da ojačamo vlastiti svemirski ekosustav ili ćemo ostati tek krajnji korisnici tuđe infrastrukture.
6. Pogled unaprijed
Daljnji razvoj ovisit će o kretanju kamatnih stopa, sentimentu prema dionicama rasta i geopolitičkoj situaciji do 2026. godine.
U scenariju nižih kamatnih stopa i trajne euforije oko umjetne inteligencije i infrastrukture, SpaceX bi imao snažan vjetar u leđa. Komunikacija prema investitorima vjerojatno će naglasiti tri elementa: Starlink kao stroj za generiranje keša, Starship kao dugoročnu opciju ogromne vrijednosti i državne ugovore kao stabilizator.
Ako se tržišta okrenu defanzivi, SpaceX ima luksuz čekanja. Za razliku od mnogih drugih jednoroga, tvrtka raspolaže strpljivim privatnim kapitalom i vrlo aktivnim sekundarnim tržištem, pa ne mora nužno žuriti s izlaskom u lošem trenutku.
Za promatrače iz regije, korisno je pratiti:
- Kako će biti strukturirana vlasnička i glasačka prava (klase dionica, razina Muskove kontrole),
- Koliko detaljno će biti objavljeni podaci o Starlinku – prihodi, profitabilnost, investicije,
- Kako će reagirati regulatori u SAD‑u i EU, posebice oko pitanja konkurencije, nacionalne sigurnosti i korištenja u vojne svrhe,
- Hoće li nakon SpaceX‑a uslijediti val drugih velikih IPO‑a (OpenAI, Stripe, Databricks) u roku od jedne do dvije godine.
Neizvjesno je i hoće li SpaceX dugoročno ostati integriran ili će jednog dana izdvojiti Starlink kao zasebnu javnu tvrtku radi maksimiziranja vrijednosti. Za hrvatske i regionalne ulagače ključno je pitanje: gledati ovu dionicu kao kratkoročnu spekulaciju ili kao mali, ali strateški dio portfelja usmjerenog na infrastrukturu budućnosti.
7. Zaključak
IPO SpaceX‑a bio bi puno više od velikog izlaza za postojeće dioničare; bio bi test može li javno tržište podnijeti ekstremno ambiciozne, dugoročne infrastrukturne projekte pod vodstvom karizmatičnog, ali kontroverznog osnivača. Ako IPO uspije, mogao bi otvoriti izlazni kanal za čitavu generaciju kasnofaznih jednoroga i ubrzati ulaganja u svemir i u Europi. Ako podbaci, dodatno će pojačati skepsu prema napuhanim privatnim valuacijama. Pitanje za nas u Hrvatskoj i regiji glasi: želimo li ostati pasivni promatrači ili aktivno graditi svoj mali komad svemirske ekonomije?
