Tokio više nije samo kulisa – postaje proizvod
U globalnom kalendaru tech konferencija vlada inflacija obećanja i deflacija sadržaja. Mnogi događaji zvuče veliko, ali rijetko mijenjaju stvarnost. SusHi Tech Tokyo 2026 cilja upravo na to: Tokio se svijetu predstavlja kao ono što doista jest – mega-grad s infrastrukturom, industrijom i kulturnom scenom dovoljno snažnima da posluže kao živi laboratorij za umjetnu inteligenciju, robotiku, otpornost i zabavu.
To nije samo još jedan sajam, već strateški potez grada. U nastavku analiziram što partnerstvo TechCruncha i SusHi Tech-a znači, zašto bi to trebalo zanimati i hrvatske tvrtke te startupe i kako se Tokio pokušava pozicionirati između Silicijske doline, Kine i Europe – uključujući i jugoistočnu Europu.
Vijest ukratko
Prema pisanju TechCruncha, SusHi Tech Tokyo 2026 održat će se od 27. do 29. travnja u kongresnom centru Tokyo Big Sight. Dva dana namijenjena su poslovnoj publici, a treći dan je besplatan i otvoren građanima. Program je organiziran oko četiri jasno definirane teme: umjetna inteligencija, robotika, otpornost (resilience) i zabavna industrija.
Dio posvećen AI-u fokusira se na infrastrukturu i konkretne primjene u velikom mjerilu, uz festival filmova stvorenih uz pomoć umjetne inteligencije i prezentacije sveučilišnih startupa. Robotika se prikazuje kao »fizička AI«, s interaktivnim robotima na podu i raspravama o softverski definiranim vozilima u suradnji s velikim japanskim proizvođačima. Segment otpornosti spaja kibernetičku sigurnost, klimatske tehnologije i pripremu za katastrofe, uključujući VR simulacije i obilazak podzemnih sustava za zaštitu od poplava u Tokiju. Zabavni dio stavlja naglasak na anime, mangu i druge oblike japanskog IP-a te na ulogu AI-a u njihovu globalnom širenju.
TechCrunch sudjeluje kao službeni medijski partner i odabrat će jedan startup iz natjecanja SusHi Tech Challenge za prestižni program Startup Battlefield 200 na TechCrunch Disruptu. Paralelno, Tokio okuplja predstavnike 55 gradova u okviru mreže G-NETS kako bi raspravljali o klimatskoj otpornosti i dobrobiti građana.
Zašto je to važno
SusHi Tech pokazuje kako se težište tehnološke moći seli s nacionalnih država i velikih korporacija na gradove i njihove ekosustave. Tokio ne pokušava konkurirati CES-u ili Web Summitu u širini, već se usredotočuje na područja u kojima ima realnu prednost: gustu i naprednu infrastrukturu, snažnu proizvodnju, globalno privlačnu pop-kulturu i veliko iskustvo u upravljanju katastrofama.
Tko kratkoročno dobiva:
- Grad Tokio, koji se pozicionira kao referentni primjer pametnog i otpornog grada vođenog podacima i AI-em.
- Startupovi iz područja AI-a, robotike i klimatskih tehnologija, kojima treba i globalni kapital i ozbiljna testna okruženja.
- Zabavna industrija, od studija animea do izdavača mange, koja u AI-u vidi alat za lokalizaciju i širenje IP-a.
Tko gubi tlo pod nogama:
- Generičke konferencije bez jasnog fokusa i bez pravih demonstracija u stvarnom okruženju.
- Ekosustavi koji još uvijek razmišljaju isključivo kroz prizmu »čiste« softverske industrije, a zanemaruju spajanje AI-a s fizičkim svijetom.
Za hrvatske i regionalne aktere poruka je jasna: ako plan razvoja i dalje glasi »prvo SAD, pa zapadna Europa, možda jednom Azija«, strategija je zastarjela. Sljedeća generacija ozbiljne tehnologije nastajat će u gradovima koji su spremni vlastitu infrastrukturu otvoriti kao laboratorij – a Tokio upravo to radi.
Šira slika: događaji kao strateška infrastruktura
SusHi Tech uklapa se u nekoliko važnih trendova.
Prvo, povratak hardvera i utelešene umjetne inteligencije. Nakon desetljeća dominacije clouda i mobilnih aplikacija, diferencijacija se pomiče tamo gdje AI upravlja fizičkim sustavima: vozilima, robotima, logistikom, energetikom. Japanska inženjerska kultura – često percipirana kao presporna – odjednom izgleda kao prednost, jer naglasak ponovno prelazi na sigurnost, pouzdanost i dugoročnost.
Drugo, rastuća uloga gradova u tehnološkoj diplomaciji. Vidjeli smo to u Barceloni, Beču, Kopenhagenu, ali i u nekim gradovima jugoistočne Europe. Tokio s mrežom G-NETS ide korak dalje i gradi forum u kojem gradovi zajednički raspravljaju o klimatskoj otpornosti, podacima i dobrobiti građana – ne čekajući isključivo nacionalne vlade.
Treće, preoblikovanje zabavne industrije. Anime, K-pop, gaming i latino glazba već godinama preuzimaju primat u globalnoj pažnji mlađih generacija. Time što zabavu stavlja uz bok AI-u i robotici, Tokio priznaje nešto što se u inženjerskim krugovima često podcjenjuje: u svijetu gdje su alati slični, priče, likovi i zajednice postaju glavni izvor konkurentske prednosti.
U usporedbi s CES-om, koji sve više izgleda kao revija manjih nadogradnji gadgeta, ili s Web Summitom, koji se bori s reputacijom i fragmentacijom, SusHi Tech se pozicionira kao dubinski, tematski fokusiran forum vezan uz konkretan grad. Upravo to nedostaje mnogim europskim i regionalnim događajima.
Europski i regionalni kut: što to znači za Hrvatsku i SEE
Za Europsku uniju, uključujući Hrvatsku, Tokio je prirodan partner.
EU već ima s Japanom odluku o adekvatnosti u okviru GDPR-a, a tu su i širi sporazumi o digitalnoj suradnji. Obje strane preferiraju reguliranu, na građane usmjerenu tehnologiju ispred ekstremnih modela masovnog nadzora ili potpunog dereguliranog tržišta. U tom kontekstu, teme SusHi Tech-a – otpornost, kibernetička sigurnost, kritična infrastruktura, kulturne industrije – savršeno se uklapaju u europske prioritete.
Za Hrvatsku i širu regiju posebno su relevantne:
- Urbana otpornost i klimatska prilagodba – poplave, toplinski valovi i podizanje razine mora već su realnost, osobito za jadranske gradove.
- Pametna mobilnost i logistika – povezivanje luka (Rijeka, Ploče, Kopar, Bar) s unutrašnjošću traži pametne, digitalno podržane sustave.
- Razvoj kreativnih industrija – gaming scena u Zagrebu, Ljubljani i Beogradu, animacija i produkcija koja traži put do globalne publike.
SusHi Tech nudi priliku da gradovi poput Zagreba, Splita ili Rijeke uče iz tokijskog pristupa i istovremeno prezentiraju vlastite projekte. No to traži proaktivan pristup: delegacije sa stvarnim ovlastima da dogovore pilot-projekte, a ne samo »službena putovanja«.
Startupi iz regije, posebno oni koje već podržavaju lokalni akceleratori ili fondovi iz Zagreba, Ljubljane i Beograda, trebali bi Tokio vidjeti ne samo kao daleko tržište, nego kao mjesto validacije – ako rješenje funkcionira u Tokiju, velika je vjerojatnost da će funkcionirati i drugdje.
Pogled unaprijed: od sajma do »operacijskog sustava« za gradove
Ključno pitanje je hoće li SusHi Tech ostati impresivan, ali izoliran događaj ili će se pretvoriti u trajnu platformu.
U optimističnom scenariju, Tokio će koristiti SusHi Tech kao godišnji »release cycle« svoje gradske tehnološke strategije: svaka nova edicija definira prioritete, otvara podatkovne skupove, pokreće pilote i povezuje ih s gradovima u mreži G-NETS. U tom slučaju, SusHi Tech postaje svojevrsni operacijski sustav za urbanu inovaciju.
Na što vrijedi obratiti pozornost sljedećih 12–24 mjeseca:
- Koliko će konkretnih pilot-projekata nastati između Tokija i startupa predstavljenih na SusHi Tech-u, osobito u mobilnosti, otpornosti na poplave i energetici.
- Hoće li se današnja teleprisustnost za udaljene sudionike razviti u dublje hibridne modele suradnje, poput zajedničkih living labova između Tokija i europskih/SEE gradova.
- Hoće li europski i regionalni gradovi – uključujući Zagreb – početi slati na Tokio visoku razinu donositelja odluka (gradonačelnike, pročelnike za IT, promet, urbanizam), a ne samo promidžbene timove.
- Koliko će se iz zabavnog segmenta izroditi stvarni poslovi – koprodukcije, licenciranje IP-a, zajedničke gaming franšize.
Rizik je jasan: da sve ostane na dojmu – sjajne demonstracije, malo strukturalne promjene. Prilika je da SusHi Tech postane model kako gradovi mogu sustavno povezivati infrastrukturu, regulativu i startupove.
Zaključak
SusHi Tech Tokyo 2026 manje je »još jedna tech konferencija«, a više poruka da će se sljedeće desetljeće tehnologije pisati u gradovima spremnima postati laboratorij – s pravim cestama, pravim poplavama i pravim građanima. Za Hrvatsku i regiju to znači da karta inovacija više ne može imati samo Silicijsku dolinu, Berlin i London. Pravo pitanje glasi: hoćemo li Tokio tretirati kao strateškog partnera za AI, robotiku i otpornost gradova – ili ćemo se za nekoliko godina samo prilagođavati standardima koje će drugi već dogovoriti.
