Uvod
Na papiru, Treehub izgleda kao još jedan mali američki fond rane faze. No iza skromnih 10 milijuna dolara krije se puno ambiciozniji eksperiment: pokušaj da se stvaranje zdravstvenih startupova s umjetnom inteligencijom pretvori u strukturirani rezidencijski program, a ne u klasični, generički akcelerator. Osnivačica Mary Minno, zajedno s Esther i Anne Wojcicki, testira model koji bi mogao biti posebno zanimljiv i za hrvatsku i širu SEE‑zajednicu, gdje vrhunsko medicinsko znanje često ostaje zarobljeno u bolnicama i institutima.
Vijest ukratko
Prema pisanju TechCruncha, investitorica i bivša produktna menadžerica u Googleu Mary Minno pokrenula je Treehub, šestomjesečni rezidencijski program za osnivače na sjecištu zdravstva i umjetne inteligencije, te povezani rani fond AI Health Fund.
Rezidencija traje šest mjeseci i podijeljena je u dva ciklusa po 12 tjedana. U prvom se pomaže timovima pronaći product–market fit, a u drugom definirati daljnji smjer – prikupljanje runde, ulazak u klasični akcelerator ili pilot‑projekti u bolnicama. Minno naglašava da u više od polovice slučajeva Treehub osnivače prvi put povezuje i s odvjetnicima koji potom formalno osnivaju tvrtku.
AI Health Fund cilja prikupiti 10 milijuna američkih dolara, s inicijalnim ulaganjima od 50.000 do 150.000 dolara, prvenstveno u projekte koji dolaze iz akademskog okruženja. Fond je već zatvorio prvu tranšu od 1,5 milijuna dolara, uključujući milijunski ček investitora Tima Drapera, te planira podržati oko 60 tvrtki. Do sada je uložio u 12, među njima u ženski hormonski tracker Clair Health i novi startup fokusiran na dječji autizam.
Anne Wojcicki pridružuje se kao operativna partnerica, a Esther Wojcicki kao osnivačka savjetnica, uz tim profesora s odjela za biomedicinsku podatkovnu znanost na Stanfordu.
Zašto je to važno
Prava važnost Treehuba nije u iznosu fonda, već u načinu rada. Program tretira nastanak zdravstvenog startupa gotovo kao specijalizaciju u bolnici: mali broj polaznika, intenzivan rad i individualizirani put, umjesto brzog »batcha« s velikim demo danom.
Najviše dobivaju akademski osnivači – liječnici i istraživači koji:
- imaju duboko kliničko znanje i pristup podacima,
- ali slabije razumiju kako ispričati priču investitorima,
- kako se nositi s regulativom,
- i kako izgraditi prodaju u tromim zdravstvenim sustavima.
Klasični akceleratori, pa i oni koje poznajemo u regiji (generički programi u Zagrebu, Ljubljani, Beogradu ili online), rijetko su optimizirani za specifične izazove medicinskih proizvoda i AI‑algoritama. Tretiraju ih kao još jednu SaaS aplikaciju, što je recept za probleme.
Treehub, s druge strane, prihvaća da zdravstvo ne trpi »move fast and break things« mentalitet. Uklanjanje obveznog demo dana i fleksibilan ritam priznaju da se razvoj algoritma za, primjerice, autoimunu bolest ne može forsirati u tri mjeseca samo zato da bi se uklopio u prezentaciju pred investitorima.
Istodobno, ovakav pristup prenosi veliku moć na rane investitore. Ako program pomaže birati suosnivače, odvjetnike i prvi strateški smjer, on postaje svojevrsni su‑arhitekt poduzeća. To može značajno podići kvalitetu, ali i ograničiti pluralitet ideja ako je krug ljudi oko Treehuba preuzak ili homogeni.
Šira slika
Treehub je dio nekoliko većih globalnih trendova:
Vertikalno specijalizirani akceleratori. Fintech, klima, deeptech – specijalizacija je u modi, a zdravstvo + AI je možda i najočitiji kandidat. Riječ je o izrazito reguliranom i politički osjetljivom sektoru; generički startup programi jednostavno nisu dovoljni.
Venture studiji i company builderi. Sve je više modela u kojima investitori ne čekaju osnivače, već sami generiraju ideje, formiraju timove i pružaju početni kapital. Treehub formalno nije studio s većinskim vlasništvom, ali po razini uključenosti u ranu fazu izgleda vrlo slično.
AI kao dio zdravstvene infrastrukture. Najzanimljiviji projekti nisu »AI aplikacije« za krajnje korisnike, već rješenja ugrađena u dijagnostiku, radiologiju, logistiku bolnica ili rad HZZO‑u sličnih institucija. Za takve projekte nužno je partnerstvo s bolnicama, osiguravateljima i regulatorima – upravo ono što rezidencijski model lakše omogućuje.
Do sada smo često viđali dvije krajnosti: korporativne inovacijske labove u bolnicama ili osiguravajućim kućama koji rijetko vode do pravih proizvoda, te »divlje« startupe koji nalete na zid GDPR‑a, medicinske regulative ili etičkih odbora. Treehub pokušava pronaći sredinu – agilnost startupa, ali s razumijevanjem kliničke realnosti.
Za razliku od velikih američkih fondova poput a16z Bio + Health, AI Health Fund je po volumenu mali, ali pozicioniran vrlo rano u ciklusu nastanka tvrtke. Ako pokaže da kombinacija manjih ranih čekova i intenzivne podrške sustavno stvara bolje zdravstvene startupe, mnogi će fondovi, uključujući europske, morati preispitati svoje strategije ulaska.
Europski i regionalni pogled
Za Hrvatsku i širu EU ova priča otvara i priliku i upozorenje.
S jedne strane, imamo snažnu medicinsku i tehničku ekspertizu – od KBC‑ova i KB‑ova do FER‑a, PMF‑a, Medicinskog fakulteta, kao i sve jači zagrebački i ljubljanski startup ekosustav. S druge strane, tu su GDPR, Medical Device Regulation (MDR), uskoro i EU AI Act, te često spora javna nabava. Sve to čini put od ideje do prve implementacije u bolnici izuzetno težak.
Baš zato je Treehubov model zanimljiv kao predložak za lokalne rezidencijske programe. Program u Zagrebu ili Splitu, u partnerstvu s KBC‑ima, mogao bi:
- pomagati startupima da od prvog dana dizajniraju proizvode usklađene s GDPR‑om i EU regulativom,
- pružiti praktičnu podršku oko MDR‑a i CE‑oznake,
- i otvoriti vrata pilot‑projekata u realnim kliničkim okruženjima.
U suprotnom, rizik je jasan: najambiciozniji zdravstveni inovatori iz Hrvatske, Slovenije, Srbije ili BiH odlazit će u programe poput Treehuba u SAD‑u, a vrijednost stvorena na našem javnom znanju i podacima monetizirat će se drugdje.
Pogled unaprijed
Treehub je još u eksperimentalnoj fazi i sam tim naglašava da uči usput. Nekoliko elemenata odredit će hoće li ovo ostati simpatična fusnota ili model koji se replicira širom svijeta.
Prvo, skalabilnost. Rezidencijski program koji djeluje gotovo kao suosnivač teško može raditi s tisućama tvrtki. Vjerojatni scenariji su ili mali, elitni program u SAD‑u, ili razvoj metodologije koju će drugi partneri – možda i u Europi – licencirati i provoditi.
Drugo, dubina kapitala. Čekovi od 50–150 tisuća dolara pomažu premostiti jaz od ideje do tvrtke, ali ne i od tvrtke do certificiranog medicinskog proizvoda i ozbiljne distribucije. Treehub će morati izgraditi mrežu fondova za kasnije faze ili pokrenuti veći nastavak fonda ako želi zadržati značajniji udjel u svojim najboljim startupima.
Treće, mjerljivi ishodi. U sljedećih 3–5 godina pravi test bit će:
- koliko portfeljskih tvrtki prolazi regulatorne procese (FDA, CE),
- koliko njih sklapa ugovore s bolnicama i osiguravateljima,
- postoje li jasni dokazi o poboljšanju ishoda liječenja, a ne samo administrativne učinkovitosti.
Za hrvatske čitatelje bit će zanimljivo pratiti hoće li neka naša bolnica, fakultet ili fond rizičnog kapitala napraviti prvi lokalni »Treehub moment« – rezidencijski program koji sustavno spaja medicinu, AI i poduzetništvo.
Zaključak
Treehub i AI Health Fund možda ne mijenjaju svijet iznosima koje ulažu, ali bi mogli promijeniti način na koji nastaju zdravstveni startupovi. Umjesto brzih, generičkih akceleratora, guraju model male, visokodotikalne rezidencije koja uzima u obzir kliničku i regulatornu stvarnost. Ako se pokaže uspješnim, takav pristup mogao bi postati novi standard i u Europi i u našoj regiji. Ključno pitanje je: hoćemo li biti samo izvoznici talenta u ovakve programe ili ćemo imati hrabrosti i kapacitet izgraditi vlastite, regionalno ukorijenjene verzije Treehuba?
