Uberov CTO na StrictlyVC SF: nova faza umjetne inteligencije događa se u operacijama, ne u demoima

Pitanje više nije hoće li umjetna inteligencija promijeniti industrije, nego tko je sposoban ugraditi je u stvarne, komplicirane sustave – u prijevoz, dostavu, plaćanje vozača, prevenciju prijevara. Zato nije nebitno što je tehnološki direktor Ubera, Praveen Neppalli Naga, u posljednji trenutak dodan na listu govornika StrictlyVC konferencije u San Franciscu.

Njegov nastup je mala vijest koja upućuje na veći pomak: težište rasprave o AI polako prelazi s istraživačkih laboratorija i fondova rizičnog kapitala na operatere velikih platformi. U nastavku analiziramo zašto je to važno, kako se uklapa u šire trendove i što bi iz toga trebali izvući osnivači i investitori u Hrvatskoj i regiji.

Vijest ukratko

Prema pisanju TechCruncha, Uberov direktor za tehnologiju (CTO) Praveen Neppalli Naga priključio se listi govornika događaja StrictlyVC San Francisco, koji će se održati 30. travnja 2026. u Sentro Filipino Cultural Centeru.

U razgovoru s glavnom urednicom TechCruncha, Connie Loizos, fokus će biti na upravljanju sustavima velikih razmjera u doba umjetne inteligencije. Naga je u Uberu od 2015. godine i radio je na ključnim dijelovima infrastrukture, uključujući sustave za izračun i isplatu zarade vozača i dostavljača. Prije Ubera bio je važan dio tima koji je gradio rane proizvode i infrastrukturu LinkedIna.

Kako navodi TechCrunch, na događaju će govoriti i osnivač i CEO fonda Eclipse Lior Susan, suosnivač i CEO Replita Amjad Masad, predsjednik TDK Venturesa Nicolas Sauvage te osnivačica Forum AI‑a Campbell Brown. Program je snažno usmjeren na sjecište AI‑a, rizičnog kapitala i gradnje startup‑a.

Zašto je to važno

Na prvu, radi se o klasičnoj najavi govornika. No izbor Uberovog CTO‑a otkriva koga danas startup i VC zajednica smatra ključnim sugovornikom za AI: one koji su odgovorni za „prljavi posao“ integracije, a ne samo za vizije.

Uber je specifičan iz nekoliko razloga:

• Globalna je platforma koja u stvarnom vremenu povezuje putnike, vozače, restorane i dostavljače.
• Posluje u nekim od najreguliranijih urbanih okruženja, uključujući brojne europske gradove.
• Njegov biznis zadire u osjetljiva područja – zarade, radne uvjete, sigurnost, prijevare, reputaciju.

Ako AI želi izaći iz demo faze, mora dokazati da može funkcionirati upravo u takvim okruženjima. Naga je osoba koja na kraju dana odgovara za to hoće li modeli raditi dovoljno brzo, dovoljno jeftino i dovoljno pravedno da zadovolje i korisnike i regulatore.

StrictlyVC ovime jača svoj brand događaja na kojem se susreću operateri i investitori. No važniji je pomak u narativu: manje abstraktnih rasprava o budućoj superinteligenciji, više konkretnih pitanja oko arhitekture, upravljanja rizicima i ekonomije AI‑a.

Za AI startupe poruka je dvosjekla. Ako velike platforme poput Ubera sve više grade vlastite interne AI platforme i modele tretiraju kao resurs koji se može zamijeniti, prostor za generički „sloj između“ bit će ograničen. Istodobno, raste potražnja za vrlo specifičnim rješenjima usmjerenima na operativne probleme ili na nadzor i usklađenost AI‑a.

Šira slika

Pogled na ostatak programa sugerira kako San Francisco vidi 2026. godinu:

• Lior Susan (Eclipse) gura tezu „fizičkog AI‑a“ – spoj robotike, hardvera i industrijskih sustava.
• Amjad Masad (Replit) predstavlja budućnost razvoja softvera u kojoj AI piše i uči kod zajedno s programerima.
• Nicolas Sauvage (TDK Ventures) donosi perspektivu strateškog korporativnog ulaganja.
• Campbell Brown (Forum AI) bavi se suzbijanjem dezinformacija potaknutih AI‑em.

Naga se u tu sliku uklapa kao glas iz prvog reda operacija jedne od najpoznatijih svjetskih platformi, koja povezuje digitalno i fizičko.

Ovakav pomak već smo vidjeli u povijesti tehnologije. U ranim danima clouda na konferencijama su dominirali dobavljači, kasnije su glavne zvijezde postali inženjeri iz Netflixa, Googlea ili Amazona koji su pričali o konkretnim problemima u distribuciji i skaliranju. Sada se ista stvar događa s AI‑em: veliki operateri postaju stvarni testni poligon.

Za Uber je ovo i poruka prema tržištu rada i investitorima: želi se pozicionirati kao kompanija koja ozbiljno shvaća podatke i sustave, a ne samo kao aplikacija s vozačima i visokim regulatornim rizikom. To im pomaže u privlačenju talentiranih inženjera i u Europi i u regiji.

Europski i regionalni kut

Za Hrvatsku i jugoistočnu Europu ovdje su bitne dvije dimenzije: regulativa i kapital.

S europske strane, GDPR, Digital Services Act (DSA), Digital Markets Act (DMA) i nadolazeći EU AI Act uvode stroga pravila oko transparentnosti algoritama, upravljanja rizicima i prava korisnika. Posebno je osjetljivo pitanje algoritamskog upravljanja radom – što je izravno povezano s načinom na koji Uber i slične platforme određuju narudžbe, cijene i suspenzije vozača.

Uber već godinama ima napete odnose s europskim gradovima, sudovima i regulatorima. Što god Naga rekao o arhitekturi AI sustava za raspoređivanje i isplatu, mora uzeti u obzir te realnosti. Za hrvatske i regionalne startupe u mobilnosti, logistici, dostavi ili fintechu to je prilika da usporede vlastite planove s onim što radi jedan od najvećih igrača.

S investicijske strane, događaji poput StrictlyVC‑a oblikuju razmišljanje američkih fondova koji sve češće gledaju prema srednjoj i istočnoj Europi. Zagreb, Ljubljana, Beograd i druga središta SEE regije žele privući upravo te fondove. Ako je nova mantra „AI koji rješava tvrde, operativne probleme“, projekti vezani uz logistiku, industriju, energiju ili javne usluge na Jadranu i šire mogli bi postati zanimljiviji od još jedne generičke AI aplikacije.

Pogled unaprijed

Što bismo trebali pratiti nakon ovog nastupa?

Vjerojatno neće biti spektakularnih tehničkih otkrića, ali očekivane teme mogu nam reći puno o smjeru razvoja:

• Od pojedinačnih rješenja do zajedničke platforme: kako Uber spaja različite AI slučajeve (procjena vremena dolaska, detekcija prijevara, automatizacija podrške) u jedinstvenu infrastrukturu i model upravljanja.
• Ekonomika AI‑a: kako tvrtka s niskim maržama odlučuje gdje ima smisla plaćati skupe modele, a gdje ne.
• Algoritamsko upravljanje radom: kako se dizajniraju sustavi nagrada, kazni i deaktivacije – tema koja će u EU biti pod posebnim povećalom.
• Ljudska kontrola: koliko odluka u sigurnosno osjetljivim procesima prepuštaju AI‑u, a gdje je obvezan ljudski nadzor.

Za osnivače u Hrvatskoj i okolnim zemljama iz toga proizlaze dva smjera:

1. Fokus na vertikalama u kojima postoji visok prag regulacije i složene operacije (zdravstvo, industrija, javni sektor, energetika) – gdje se znanje domene i usklađenost s propisima pretvaraju u konkurentsku prednost.
2. Razvoj alata koji se integriraju u interne AI platforme velikih igrača i nude nadzor, audit, usklađenost i optimizaciju troškova.

Istovremeno, što više veliki operateri javno pričaju o upravljanju i etici AI‑a, to će manje biti prihvatljivo da startupi s našeg tržišta ove teme guraju za „kad budemo veći“.

Zaključak

Jedan panel sam po sebi neće promijeniti tijek razvoja AI‑a. No izbor govornika na ovakvim događajima govori nam čije iskustvo industrija trenutno najviše cijeni. Time što je Uberov CTO dobio istaknuto mjesto na AI‑usmjerenom StrictlyVC‑ju u San Franciscu, scena šalje jasnu poruku: sljedeća faza umjetne inteligencije odvijat će se u operacijama, pod okom regulatora i uz realne P&L brojke.

Za Hrvatsku i regiju pitanje glasi: hoćemo li razviti vlastite „AI operatere“ koji znaju upravljati takvim sustavima, ili ćemo ostati u ulozi kasnijih implementatora recepata iz San Francisca prilagođenih pravilima iz Bruxellesa?