Naslov i uvod
Zdravstvo ne pati od manjka ideja, nego od manjka prijevoda – kako laboratorijske rezultate i prototipe pretvoriti u proizvode koji stvarno dolaze do pacijenata. Upravo taj jaz želi premostiti Treehub, novi rezidencijalni program za osnivače, te povezani AI Health Fund. Iza njih stoje Esther i Anne Wojcicki, uz tim istraživača sa Stanforda. Nije riječ o još jednom generičkom akceleratoru, nego o pokušaju da se osmisli model specifično prilagođen zdravstvu i umjetnoj inteligenciji.
U nastavku donosimo analizu što je ovdje zaista novo, kome koristi, gdje su rizici te zašto bi ovo trebalo zanimati i hrvatske te regionalne (SEE) aktere.
Vijest ukratko
Prema pisanju TechCruncha, investitorica i bivša Googleova voditeljica proizvoda Mary Minno pokrenula je Treehub, šestomjesečni rezidencijalni program za vrlo rane startupe na sjecištu zdravstva i umjetne inteligencije. Istodobno je osnovala i AI Health Fund, fond rizičnog kapitala usmjeren na takve tvrtke.
Treehub prima osnivače, često iz akademskog okruženja, čak i prije formalnog osnivanja poduzeća. Prvih 12 tjedana fokus je na pronalasku product–market fita, a drugih 12 na odabiru smjera: prikupljanje veće investicijske runde, ulazak u klasični akcelerator ili pilot‑projekti u bolničkim sustavima.
AI Health Fund služi kao investicijska ruka programa. Cilj je prikupiti 10 milijuna dolara; prema TechCrunchu, prvi zatvoreni krug iznosi 1,5 milijuna, uključujući ček od milijun dolara poznatog investitora Tima Drapera. Fond daje pre‑seed ulaganja od 50.000 do 150.000 dolara i planira podržati najmanje 60 poduzeća, dijelom iz Treehuba, dijelom izravno iz akademije.
Esther Wojcicki je osnivačka savjetnica, a osnivačica 23andMe Anne Wojcicki priključuje se kao operativna partnerica. U timu su i profesori biomedicinske podatkovne znanosti sa Stanforda. Fond je već uložio u 12 tvrtki, među njima i alat za praćenje hormona kod žena te novi projekt usmjeren na autizam u djece.
Zašto je to važno
Treehub je zanimljiv ne zato što je „još jedan AI fond“, nego zato što polazi od pretpostavke da zdravstvene inovacije ne funkcioniraju po istim pravilima kao fintech ili klasični SaaS.
Prvo, program cilja na akademske osnivače. Sveučilišne bolnice – od KBC‑a Zagreb do kliničkih centara u Ljubljani, Beogradu ili Sarajevu – pune su liječnika i istraživača koji razumiju stvarne kliničke probleme i imaju pristup podacima. No većina ideja nikad ne postane biznis: nedostaje iskustvo u komercijalizaciji, pripremi za investitore i navigaciji kroz regulativu. Treehubov model u kojem se takvi profili uparuju s iskusnim operativcima i dobivaju podršku gotovo na razini suosnivača direktno adresira taj jaz.
Drugo, Treehub odbacuje klasični tro‑mjesečni sprint s velikim „demo dayom“. U digitalnom marketingu ili e‑trgovini to ima smisla; u zdravstvu samo dobivanje etičkog odobrenja ili ugovora s bolnicom često traje dulje od cijelog akceleratorskog ciklusa. Šest mjeseci bez prisilne završne predstave realnije odražava ritam razvijanja medicinskih rješenja, prikupljanja dokaza i usklađivanja s propisima.
Treće, veličina fonda i iznos ulaganja pokazuju da AI Health Fund želi igrati vrlo specifičnu ulogu. S 10 milijuna dolara i planiranih 60+ investicija, ovdje nije poanta „zauzeti što veći udio“ u budućim jednorozima, već sustavno smanjiti rizičnost prvih koraka: od osnivanja tvrtke i definiranja regulativne putanje do izgradnje uvjerljive priče za liječnike i ulagače.
Potencijalni dobitnici:
- akademski spin‑offi koji danas ostaju zarobljeni između istraživačkih projekata i tržišnog kapitala;
- bolnice i pacijenti, koji bi mogli dobiti više alata dizajniranih prema stvarnim kliničkim procesima;
- veći fondovi, koji dobivaju pipeline bolje pripremljenih, manje rizičnih tvrtki.
Gubitnici su vjerojatno generički akceleratori koji pokušavaju primijeniti isti format na gaming, e‑commerce i medicinu, kao i osnivači koji misle da se zdravstveni sustav može „hakirati“ brže nego što dopuštaju etika i sigurnost pacijenata.
Šira slika
Treehub se uklapa u nekoliko šire vidljivih trendova.
1. Specijalizirani vertikalni akceleratori potiskuju univerzalne modele.
Godinama su health‑tech timovi ulazili u opće programe poput YC‑a ili Techstarsa; dobivali su dobar trening za pitch, ali ograničenu sektorsku ekspertizu. U posljednjem desetljeću niču vertikalni programi: Rock Health, StartUp Health, bio‑programi velikih fondova, korporativni inkubatori farmaceuta i osiguravatelja. Treehub to dodatno radikalizira stavljajući znanstvenike i kliničare u samo središte modela.
2. AI u zdravstvu prelazi iz faze hypea u fazu implementacije.
Prvi val donio je impresivne algoritme za radiologiju i chatbotove za trijažu, ali malo široke primjene. Ključni problemi su integracija u radni tok, odgovornost i plaćanje. Program koji se bavi upravo tim točkama – bolnički informacijski sustavi, regulativa, model naplate – znak je da je tržište sazrelo: modeli više nisu najveći izazov.
3. Nakon hlađenja tržišta kapitala, pre‑seed postaje strukturiraniji.
Poslije 2021. kasne runde su teže; zauzvrat, pojavljuju se manji, tematski fondovi koji uz kapital nude operativnu podršku. AI Health Fund je tipičan predstavnik takvog pristupa.
Povijesno gledano, veza između sveučilišta i startupa često je bila problematična: sukob interesa, vlasništvo nad intelektualnim vlasništvom, rigidne strukture. Ako Treehub pokaže ponovljiv način da se kliničkog istraživača pretvori u poduzetnika bez gubitka stručnog integriteta, taj će se model pažljivo proučavati i u europskim centrima – od Berlina do Zagreba.
Europski i regionalni kut
Za Europu i države poput Hrvatske Treehub je podsjetnik na vlastite slabosti. Imamo solidne javne zdravstvene sustave i sve više istraživanja u području biomedicine i AI‑ja (Primorsko‑goranski i Zagrebački fakulteti, centri izvrsnosti, EU projekti), ali malo globalno prepoznatljivih health‑tech scale‑upova.
Regulatorni okvir EU‑a – GDPR, propisi o medicinskim proizvodima te nadolazeći Akt o umjetnoj inteligenciji, koji će većinu kliničkih AI sustava svrstati u „visokorizične“ – povećava zahtjeve za dokazima, transparentnošću i nadzorom. To je dobro za pacijente, ali otežava sam početak. Upravo zato je koncept poput Treehuba, s malim, brzim ulaganjima i intenzivnom podrškom, možda još potrebniji u EU‑u nego u SAD‑u.
U regiji već postoje elementi tog ekosustava: europski EIT Health, lokalni inkubatori (Zagreb, Ljubljana, Beograd), pojedini fondovi rizičnog kapitala koji gledaju health‑tech i jaki IT igrači poput Infobipa koji mogu biti tehnološki partneri. No rijetki su programi koji istraživače „hvataju“ prije osnivanja tvrtke i s njima rade na regulativi, kliničkoj validaciji i investicijskoj priči.
Pitanje za Hrvatsku je tko će taj prostor popuniti: domaći VC‑evi, kombinacija javnih fondova i kliničkih centara ili će se najbolji timovi i dalje seliti u inozemstvo kako bi ušli u ovakve programe.
Pogled unaprijed
Hoće li Treehub postati uzor ili samo zanimljiv eksperiment, ovisit će o nekoliko faktora.
Prvo, o rezultatima portfelja. U sljedeće dvije do tri godine vidjet ćemo koliko tvrtki iz programa:
- uspijeva prikupiti veće runde,
- stiže do regulatornih odobrenja ili ozbiljnih kliničkih studija,
- prelazi iz pilot‑projekata u stvarnu, svakodnevnu upotrebu u zdravstvenim ustanovama.
Drugo, o dubini suradnje s bolnicama i osiguravateljima. Pristup podacima, liječnicima i stvarnim procesima daleko je vrijedniji od samog novca. Ako Treehub uspije institucionalizirati partnerstva s velikim zdravstvenim sustavima, njegova će realna vrijednost za osnivače višestruko nadmašiti iznos čeka.
Treće, o sposobnosti snalaženja u novom regulativnom okruženju za AI. I SAD i EU postrožuju pravila; države jugoistočne Europe ih postupno preuzimaju. Program koji od prvog dana gradi kulturu dokaza, sigurnosti i transparentnosti mogao bi dati startupima trajnu prednost.
Za hrvatske čitatelje ključno je pitanje: hoćemo li za pet godina govoriti o sličnom rezidencijalnom programu u Zagrebu ili Ljubljani – možda uz podršku EU fondova i lokalnih bolnica – ili ćemo se zadovoljiti time da naši osnivači traže prilike isključivo izvan regije?
Zaključak
Treehub i AI Health Fund mali su po veličini kapitala, ali ambiciozni po dizajnu: polaze od toga da zdravstvu treba drugačiji akceleratorski DNK, usklađen s realnim kliničkim rokovima i regulativom, a ne s hollywoodskim „demo day“ scenarijem. Ta dijagnoza djeluje uvjerljivo. Otvoreno ostaje hoće li se model moći skalirati i tko će ga prvi prilagoditi europskom, pa tako i hrvatskom kontekstu – ili ćemo se još jednom zadovoljiti ulogom promatrača.
