Kad umjetna inteligencija uđe u bilancu: što InScope znači za financije
Ako ste ikada slagali godišnje financijske izvještaje u zadnji čas, znate da najteži dio posla nije računovodstveni standard, nego beskrajno kopiranje podataka između Excela i Worda, usklađivanje formata i praćenje zadnjih izmjena putem e‑pošte. Dok su prodaja i razvoj dobili moderne alate i AI asistente, financijski odjeli još uvijek često rade kao prije dvadeset godina. Najnovija investicija u američki startup InScope pokazuje da se to počinje mijenjati – i da će val zahvatiti i europska, pa tako i hrvatska poduzeća.
Vijest ukratko
Prema pisanju TechCruncha, InScope je osigurao 14,5 milijuna američkih dolara u rundi serije A. Rundu predvodi Norwest, uz sudjelovanje Storm Ventures te postojećih ulagača Better Tomorrow Ventures i Lightspeed Venture Partners. Tvrtku su 2023. osnovale računovotkinje Mary Antony i Kelsey Gootnick, koje su radile zajedno u logističkom unicornu Flexport, a kasnije vodile financije u brzorastućim tvrtkama poput Miro, Hopin i Thrive Global.
InScope razvija platformu za financijsko izvještavanje koja koristi umjetnu inteligenciju kako bi automatizirala velik dio procesa pripreme financijskih izvještaja – od godišnjih do tromjesečnih. Trenutačno alat još uvijek ne izrađuje kompletne izvještaje sam, ali automatizira značajan dio ručnog rada: provjeru izračuna, dosljedno oblikovanje i standardizaciju elemenata poput valutnih oznaka i razdjelnika tisućica. Tvrtka navodi da se tako može uštedjeti do 20 % vremena koje računovođe troše na izvještavanje.
U posljednjih godinu dana InScope je, prema TechCrunchu, povećao broj klijenata oko pet puta, a među njima je i CohnReznick, jedna od 15 najvećih računovodstvenih tvrtki u SAD‑u.
Zašto je to važno
Financijsko izvještavanje ostaje jedno od rijetkih područja u poduzeću u kojem visokoobrazovani stručnjaci i dalje obavljaju rutinski ručni posao. Razlog je jasan: rizik pogreške je golem. Pogrešno iskazana stavka može dovesti do korekcija, kazni, narušenog povjerenja investitora, pa i do osobne odgovornosti menadžmenta. Zbog toga su financijski direktori i revizori tradicionalno vrlo oprezni kad je riječ o automatizaciji.
InScope je zanimljiv upravo zato što ne obećava „AI koji sam piše izvještaj“, nego ciljano napada nevidljivih 20–30 % posla gdje se gubi najviše vremena: usklađivanje formata, pronalaženje razlika u zaokruživanju, provjera jesu li sve tablice i tekst usklađeni, jesu li valute i zarezi na pravom mjestu. To je dio procesa s malim rizikom, ali velikim potencijalom uštede.
Kratkoročni dobitnici su srednje velike revizorske kuće i interni financijski timovi koji rade na granici kapaciteta. Ušteda 20 % vremena, kroz više ciklusa izvještavanja godišnje, znači manje prekovremenih sati ili mogućnost da se obradi više klijenata bez proporcionalnog zapošljavanja. Za partnere u revizorskim društvima to se direktno pretvara u veću profitabilnost.
Potencijalni gubitnici su dio postojećih dobavljača softvera za izvještavanje te pružatelji outsourcing usluga koji se uvelike oslanjaju na ručni rad. Rješenja poput Workive i Donnelley Financial Solutionsa već su preselila izvještavanje iz lokalnih datoteka u oblak, ali proces i dalje podrazumijeva puno ljudskog unosa. Ako AI‑native alati uspiju prepoloviti taj rad, pritisak na postojeće modele bit će velik.
Važan faktor je i iskustvo osnivačica. Kao dugogodišnje računovotkinje u startup okruženju, one jako dobro razumiju i standarde i praktičnu realnost „zatvaranja knjiga“. U visokoregulatornim područjima poput financija korisnici su skloniji vjerovati rješenjima koja dolaze iz struke, a ne od generičkih softverskih timova.
Šira slika
InScopeova runda uklapa se u globalni trend: umjetna inteligencija se seli iz generičkih alata u duboko specijalizirane vertikalne procese. Prvi val „AI u financijama“ donio je chatbote za BI izvještaje i automatsko sažimanje dokumenata. Korisno, ali rijetko presudno. Sljedeći val cilja samo srce procesa: knjiženje, usklađenja, priznavanje prihoda, poreze i regulatorno izvještavanje.
Sličan obrazac vidimo u pravu (AI za analizu ugovora), razvoju softvera (GitHub Copilot) i korisničkoj podršci (specijalizirani botovi za pojedine procese). U svim tim područjima alati ne zamjenjuju stručnjake, nego im skidaju s leđa ponavljajući, tehnički posao i ostavljaju im više vremena za odluke.
Financijsko izvještavanje već je prošlo jednu veliku digitalnu transformaciju: s papira i disketa na elektroničke formate, XBRL označavanje i suradničke cloud alate. U sljedećoj fazi pitanje više nije „digitalno ili analogno“, nego može li softver razumjeti značenje promjena i konzistentno ih provoditi kroz cijeli izvještaj.
Veliki ERP igrači – Oracle, SAP, Microsoft – već ugrađuju AI u svoje sustave, ali fokus je najčešće na unosu podataka i analitici unutar glavne knjige. Posljednji korak, priprema narativnih i tabličnih izvještaja za vanjske dionike, uglavnom ostaje ručni. Upravo tu prazninu ciljaju specijalizirani igrači poput InScopea.
Europski i regionalni kontekst
Iako InScope zasad cilja ameriško tržište i US GAAP, složenost izvještavanja u EU je u mnogim slučajevima još veća. Poduzeća moraju uskladiti IFRS, lokalne standarde, ESEF elektroničko izvještavanje za izdavatelje na burzi te sve opsežnije izvještavanje o održivosti prema Direktivi o korporativnom izvještavanju o održivosti (CSRD). Za financijske timove to znači sve više obveza s istim ili manjim brojem ljudi.
Europska regulativa istovremeno gura i ograničava ovakva rješenja. Uredba o zaštiti podataka (GDPR) i nadolazeći Akt o umjetnoj inteligenciji EU zahtijevaju visoku razinu zaštite podataka, transparentnost i mogućnost objašnjenja odluka sustava – što se dobro uklapa u kulturu kontrole u financijama. S druge strane, to znači da će svaki dobavljač koji financijske podatke koristi za treniranje modela bez jasnog pravnog temelja ili bez adekvatne dokumentacije vjerojatno brzo doći pod povećalo regulatora.
Za hrvatska poduzeća, osobito ona koja kotiraju na burzi ili su dio međunarodnih grupa, opterećenje izvještavanjem raste. Mnoge se u velikoj mjeri oslanjaju na domaće računovodstvene i revizorske kuće, koje se pak suočavaju s ograničenim brojem iskusnih ljudi. Upravo tu leži prilika: oni koji među prvima uvedu ovakve alate mogu svojim klijentima ponuditi bržu i kvalitetniju uslugu.
Zagrebački i regionalni startup ekosustav već pokazuje da zna graditi fintech i B2B SaaS rješenja. AI‑podržani alati za izvještavanje, prilagođeni lokalnim propisima, jeziku i postojećim računovodstvenim softverima koje koriste hrvatske tvrtke, logičan su sljedeći korak.
Što slijedi
U idućih 12–24 mjeseca realno je očekivati da će alati poput InScopea ostati pozicionirani kao „kopilot“ za financijske timove, a ne potpuni autopilot. Ljudska provjera ostat će obvezna – ne samo zbog kulture opreza, već i zbog zahtjeva nadzornih odbora, revizora i internih kontrola.
Pravi zaokret dogodit će se kada AI prijeđe s čisto tehničkih na sadržajne prijedloge: preformuliranje komentara uprave, detekciju kontradikcija između planova i izvješća, prijedloge za drugačije grupiranje stavki. Tada će organizacije morati jasno definirati što sustav smije mijenjati automatski, što zahtijeva odobrenje i kako se sve to bilježi za kasniji uvid.
Vjerojatna je i konsolidacija tržišta. Postojeći dobavljači s jakim prodajnim kanalima, ali zastarjelom tehnologijom, imat će motiv preuzimati AI‑native rješenja koja pokažu stvarnu trakciju. S druge strane, dio AI startupova podcijenit će koliko je teško prodavati softver financijama i reviziji – s dugim prodajnim ciklusima i visokim zahtjevima za integraciju – te neće doći do mjerila.
Za hrvatske čitatelje iz financija i računovodstva ključna je poruka da je sada pravi trenutak za kontrolirane pilote: odabrati uski slučaj (npr. priprema konsolidiranih izvještaja ili izvješća za nadzorni odbor), testirati nekoliko alata, definirati interna pravila korištenja AI‑a te uložiti u edukaciju timova kako bi znali upravljati i nadzirati takve sustave.
Zaključak
InScope je samo jedan, ali vrlo jasan znak da umjetna inteligencija ulazi u samo središte financijskog izvještavanja. Pitanje nije hoće li ovakvi alati postati standard, već koliko brzo. Oni koji ih budu doživljavali kao pouzdan stroj u pozadini – a ne kao crnu kutiju – izvući će najveću korist. Za hrvatske CFO‑ove i partnere u revizorskim kućama ključno pitanje glasi: hoćete li svoje procese prilagoditi ovom valu na vrijeme ili ćete čekati da tempo nametne konkurencija?
