Kategorija: News
Naslov i uvod
U samo nekoliko tjedana 2026. godine, 17 američkih startupa iz područja umjetne inteligencije prikupilo je najmanje 100 milijuna dolara svaki. Dva među njima povukla su iznose od više desetaka milijardi. To više nije »dobar fundraising«, nego svojevrsna industrijska politika koju pišu fondovi rizičnog kapitala. Za Hrvatsku i regiju to nije daleka egzotika: ovi krugovi određuju tko će kontrolirati infrastrukturu, talente i standarde koje ćemo svi koristiti. U nastavku analiziram što ova navala novca realno znači – i gdje se tu može smjestiti Europa i jugoistočna Europa.
Vijest ukratko
Prema pisanju TechCruncha, do sredine veljače 2026. čak 17 AI kompanija sa sjedištem u SAD-u zatvorilo je investicijske runde u iznosu od 100 milijuna dolara ili više.
Radi se o kombinaciji istraživačkih laboratorija, infrastrukturnih platformi i aplikacijskih startupa za glas, robotiku, zdravstvo i druge vertikale. Među najistaknutijima su serija G laboratorija Anthropic od oko 30 milijardi dolara, pri čemu je kompanija procijenjena na oko 380 milijardi, te serija E od 20 milijardi za xAI Elona Muska, koju je nekoliko tjedana kasnije preuzeo SpaceX.
Velike iznose dobili su i infrastrukturni i alatni igrači poput Basetena, Inferacta, PaleBlueDot AI i Arene, kao i aplikacijske tvrtke Runway (generiranje medija), ElevenLabs i Deepgram (glas), SkildAI (robotika) te OpenEvidence (medicinski chatbot). TechCrunch podsjeća da su američki AI startupi u 2025. već prikupili više od 76 milijardi dolara u mega-rundama; 2026. zasad prati ili nadmašuje taj tempo.
Zašto je to važno
Ovih 17 mega-rundi nisu samo impresivne brojke, nego jasna promjena ravnoteže moći u umjetnoj inteligenciji.
Prvo, kapital se u povijesno velikoj mjeri koncentrira u nekolicini američkih laboratorija i infrastrukturnih pružatelja. Tvrtka koja u jednoj rundi prikupi 20 ili 30 milijardi dolara ulazi u financijski razred velikih tehnoloških giganata. To joj omogućuje da si osigura dugoročne ugovore za GPU resurse, privuče najbolje istraživače i zaključa strateška partnerstva s cloud igračima.
Drugo, takva koncentracija novca dodatno podiže ulaznu barijeru za razvoj vrhunskih modela. Trening najsnažnijih modela danas je već projekt s devet ili deset znamenki. Ako laboratoriji poput Anthropica, xAI-ja, Goodfirea, Fundamentala ili humans& raspolažu svježim milijardama, broj igrača koji uopće može konkurirati na toj razini bit će vrlo malen. Novi sudionici guraju se prema aplikacijskom sloju.
Treće, valuacije u rasponu desetaka ili stotina milijardi dolara donose sistemski rizik. Ako dio tih kompanija ne uspije ostvariti očekivani rast, lako može doći do zaokreta sentimenta investitora prema cijelom AI sektoru – slično kao što smo vidjeli kod dot-com mjehura ili kripto euforije. Za sada je potražnja stvarna: tvrtke uvode AI u procese i proizvode, a infrastrukturni prihodi rastu.
Četvrto, prisutnost Nvidije u više investicijskih krugova pokazuje duboku vertikalnu isprepletenost ekosustava. Ključni dobavljač GPU-ova istodobno je dioničar u tvrtkama koje će te GPU-ove najviše trošiti. Tako nastaje povratna petlja između ponude hardvera, treninga modela i valuacijskog hypea.
Šira slika
Ovaj val ulaganja uklapa se u priču koja traje posljednjih nekoliko godina: umjetna inteligencija iz istraživačke niše prelazi u kategoriju kritične infrastrukture.
U prvoj fazi (2020.–2022.) većina kapitala odlazila je u laboratorije temeljnih modela i u hardver. U drugoj fazi (2023.–2024.) doživjeli smo eksploziju aplikacija: kopiloti u razvojnim alatima, generativne funkcije u kreativnim alatima, chatbotovi u gotovo svakom B2B rješenju.
Runde iz 2026. sugeriraju treću fazu: industrijalizaciju i konsolidaciju.
Na vrhu piramide nalaze se frontier laboratoriji koji prerastaju u entitete s troznamenkastim milijardnim valuacijama. Neposredno ispod njih formira se sloj tvrtki koje prodaju »krampove i lopate«: Inferact za inferenciju, Baseten za orkestraciju i deployment, Arena za evaluaciju, PaleBlueDot AI za računalnu infrastrukturu. Fokus se pomiče s pitanja »možemo li to uopće izgraditi?« na »kako to pouzdano i učinkovito skalirati, automatizirati i uskladiti s regulativom?«
Na aplikacijskoj razini dolazi do jasne specijalizacije. Umjesto »AI za sve« imamo vertical-specific igrače: Runway za medije, ElevenLabs i Deepgram za glas, SkildAI za robotiku, OpenEvidence za medicinu. U tim područjima ključni su pristup podacima, domensko znanje i distribucija – sve ono što je teško brzo kopirati.
Povijesna paralela je cloud: nekoliko hyperscalera i bogat sloj specijaliziranih pružatelja i vertikalnog softvera. Razlika je u brzini i veličini uloga. Ono što se u oblaku gradilo deset godina, u AI-ju se događa u tri do pet – a rizični kapital snažno ubrzava proces.
Europski i regionalni pogled
Iz europske perspektive – i iz kuta promatranja Zagreba, Ljubljane, Beograda ili Sarajeva – ova američka kapitalna ofenziva nosi i opasnosti i šanse.
Opasnost je očita: jaz se povećava. Europa ima jake istraživačke centre i nekoliko vidljivih AI kompanija, ali apsolutne veličine rundi su znatno manje. Kada jedan laboratorij iz San Francisca prikupi više kapitala nego cijeli nacionalni programi za AI u nekoliko godina, pregovaračka snaga prelazi preko Atlantika.
Za hrvatske i regionalne tvrtke to znači veću ovisnost o američkim modelima i infrastrukturi. Banke, osiguravatelji, telekomi i industrija sve češće testiraju rješenja temeljena na američkim foundation modelima. To otvara pitanja u kontekstu GDPR-a, Uredbe o digitalnim uslugama i nadolazećeg EU Akta o umjetnoj inteligenciji: gdje se podaci obrađuju, tko kontrolira modele, kako izbjeći vendor lock-in?
S druge strane, upravo regulativa može postati prednost. EU AI Act zahtijevat će jasnu dokumentaciju podataka, procjenu rizika i ljudski nadzor kod visokorizičnih primjena. Američki divovi to će doživjeti kao trošak; europski, pa i regionalni startupi mogu izgraditi proizvode »rođene usklađene« i prodavati povjerenje i transparentnost kao glavni feature.
Za ekosustav jugoistočne Europe, uključujući Zagreb kao rastući hub, racionalna strategija nije natjecati se u izgradnji najvećeg općeg modela, nego u prilagodbi i domenskoj dubini: modeli za specifične industrije (turizam, logistika, proizvodnja), lokalizacija za jezike regije, on-prem i sovereign rješenja za državnu upravu i ključne sektore, alati za usklađenost s EU regulativom.
Pogled unaprijed
Što možemo očekivati u idućih 12–24 mjeseca?
Za početak, konsolidaciju. Neće svi današnji »jednorog« laboratoriji i infrastrukturne firme ostati neovisni. Vjerojatni su preuzimanja od strane hyperscalera, velikih telekoma, industrijskih konglomerata ili čak europskih korporacija koje žele ubrzati vlastitu AI strategiju.
Zatim, trajni pritisak na hardver. Kapacitet pretvaranja milijardi dolara u GPU cikluse je ograničen. Ako Nvidia i konkurencija ne uspiju pratiti potražnju, realna su kašnjenja novih generacija modela, dugoročni ugovori o opskrbi i jačanje pregovaračke pozicije najbolje financiranih igrača – na štetu mlađih kompanija.
Treći faktor bit će regulativa i geopolitika. EU AI Act, američke kontrole izvoza naprednih čipova i eventualne antimonopolske istrage protiv Nvidije ili velikih labova mogu promijeniti pravila igre – tko, što i gdje smije trenirati i nuditi. Za zemlje EU-a, uključujući Hrvatsku, to otvara prostor da AI tretiraju kao kritičnu infrastrukturu i ciljano podrže razvoj lokalnih rješenja.
Za domaće osnivače, prilika je u segmentima gdje su globalni divovi manje agilni: duboka integracija s naslijeđenim sustavima, razumijevanje lokalnih propisa, podrška na hrvatskom i drugim jezicima regije, rješenja za javni sektor i male i srednje tvrtke. To možda neće dovesti do rundi od 20 milijardi, ali može stvoriti zdrava, profitabilna poduzeća sa stvarnim utjecajem.
Zaključak
Sedamnaest američkih mega-rundi na početku 2026. potvrđuje da je AI nova osnovna infrastruktura – i da SAD ulaže ogromne iznose kako bi zadržao vodstvo. Iz tog će vala izaći i trajne platforme i bolni neuspjesi, no Europa i našu regiju nitko neće čekati. Ključno pitanje za nas glasi: hoćemo li kasno pokušati kopirati američke laboratorije ili ćemo izgraditi sloj bez kojeg se njihova tehnologija ne može koristiti sigurno, u skladu s propisima i na način koji štiti naše interese?
