Autodesk + World Labs: 200 milijuna dolara za svjetove koji sami dizajniraju

Kad tvrtka poput Autodeska, sinonim za CAD i BIM, uloži 200 milijuna dolara u mladi AI laboratorij, to je znak da se mijenja način na koji nastaju 3D projekti. Partnerstvo s World Labsom, koji razvija tzv. svjetske modele, sugerira da buduće projektiranje neće biti samo crtanje objekata, već rad u simuliranim svjetovima koji razumiju geometriju, fiziku i namjenu prostora. U nastavku analiziramo što ovaj dogovor znači za industriju, posebno za europske i regionalne aktere.

Vijest ukratko

Prema pisanju TechCruncha, Autodesk je uložio 200 milijuna američkih dolara u World Labs, startup koji razvija AI modele sposobne generirati i razumjeti 3D okruženja s prostornom strukturom i fizičkim zakonitostima.

Iznos je dio veće investicijske runde čiji puni detalji još nisu objavljeni. World Labs je 2024. izašao iz »stealth« faze s oko 230 milijuna dolara i vrijednošću od približno milijardu; sada, navodi TechCrunch, prikuplja kapital uz vrednovanje oko 5 milijardi.

Autodesk će djelovati i kao savjetnik te surađivati s World Labsom na razini istraživanja i razvoja modela. Za početak se fokusiraju na medije i zabavu. Predstavnici Autodeska naglašavaju da razmjena podataka korisnika nije dio dogovora u ovoj fazi, a konkretne produktne integracije tek se definiraju.

Zašto je ovo važno

Ovaj potez je važan jer mijenja shvaćanje toga što su projektantski alati, jer ubrzava utrku u prostornom AI‑ju i jer izravno pogađa profile poslova u 3D industriji.

Prvo, Autodesk implicitno priznaje da mu klasični razvoj nije dovoljan. Njegov »neuronski CAD« može razumjeti odnose među komponentama i sustavima, ali nema širu sliku svijeta. Svjetski modeli upravo tu širu sliku donose: znaju kakav je prostor oko objekta, kako se ljudi i strojevi u njemu kreću i kako na sve utječu gravitacija, vrijeme ili prepreke.

Drugo, riječ je o obrambenom i napadačkom potezu istovremeno. Da se World Labs prvo duboko integrirao u Unity, Unreal ili specijalizirane alate za filmsku industriju, Autodesk bi riskirao da mu najunosniji dijelovi rada odu drugdje. Ulaskom u priču na razini istraživanja, Autodesk kupuje pravo glasa u oblikovanju budućih modela.

Treće, to je test zrelosti za AI. Dosad su mnogi alati bili »sa strane« – chatbotovi, asistenti za kodiranje, generiranje slika. Ovdje govorimo o nečemu što bi moglo sjediti u srcu projektantskog procesa: predlagati raspored prostorija, pozicioniranje strojeva, pa čak i scenarije korištenja zgrada ili tvornica.

Gubitnici bi mogli biti manji proizvođači 3D softvera i dio freelancera koji žive od repetitivnog modeliranja i pripreme scena. Kako generiranje osnovnih okruženja i rekvizita postaje trivijalno, vrijednost se seli na razinu koncepta, režije i provjere simulacija.

Šira slika

Svjetski modeli već neko vrijeme su vruća tema u AI istraživanju. DeepMind ih gleda kao put prema općenitijoj inteligenciji; startupi poput Runwaya pokušavaju prijeći iz 2D videa u interaktivne prostore; gaming industrija koristi proceduralne svjetove već desetljećima.

Novo je to što u igru ulazi veliki infrastrukturni igrač. Autodesk nije eksperimentalan studio, već standard u arhitekturi, građevini, industriji i efektima. Kad takva tvrtka uloži 200 milijuna dolara, to znači da svjetske modele vidi kao budući temelj stvarnih radnih tokova.

To se dobro uklapa u nekoliko trendova:

• Digitalni blizanci: Europske metropole, automobilska industrija, logistički centri – svi žele virtualne kopije svojih sustava. Svjetski modeli mogu ubrzati i pojeftiniti izgradnju tih replika.
• Kombiniranje modela: Autodesk razvija neuronski CAD; svjetski modeli dodaju kontekst; jezični modeli povezuju sve kroz razgovorno sučelje. To je vrlo vjerojatna arhitektura alata idućih godina.
• Od generiranja slika do simuliranja ponašanja: Generiranje lijepih rendera sve je manje diferencijator. Ključna prednost postaje mogućnost provjeriti kako se dizajn ponaša u svijetu – pod opterećenjem, u gužvi, u izvanrednim situacijama.

Za razliku od konkurenata poput Dassault Systèmesa ili Siemensa, koji većinom razvijaju vlastite AI slojeve, Autodesk otvoreno ulazi u partnerstvo s vanjskim laboratorijem. To je priznavanje da se ritam inovacija u AI‑ju teško uklapa u klasične korporativne procese.

Europski i regionalni kut

Za Europu i Hrvatsku ovaj razvoj nije apstraktan. Direkno dodiruje sektore gdje smo jaki: građevinu, strojogradnju, autoindustriju, energetiku, ali i gaming i VFX scenu.

Europska regulativa igra veliku ulogu. Uredba o umjetnoj inteligenciji (AI Act) vjerojatno će klasificirati alate koji sudjeluju u planiranju i upravljanju fizičkom infrastrukturom kao visokorizične. Ako svjetski model predlaže raspored bolnice ili rafinerije, morat će se dokazati da sustav radi transparentno, da postoji ljudski nadzor i da se može objasniti zašto je nešto predloženo.

U Dalmaciji, Zagrebu ili Ljubljani već danas nastaju projekti pametnih gradova, prometnih simulacija i digitalnih blizanaca luka. Ovakvi modeli mogli bi te projekte značajno ubrzati – od planiranja luka u Rijeci i Pločama, do energetske optimizacije turističkih zona.

Istodobno, postoji rizik od još veće ovisnosti o jednom američkom dobavljaču. Hrvatska poduzeća koja rade u BIM‑u, proizvođači poput Rimac Grupe ili gaming studiji iz Zagreba i Splita bit će motivirani prihvatiti alate koji im skraćuju vrijeme razvoja. No to otvara pitanja: gdje se nalaze podaci, tko trenira modele i može li se iz generiranih svjetova »pročitati« povjerljiva geometrija ili poslovna logika?

Za regionalni startup ekosustav ovdje su i prilike: specijalizirani dodaci za lokalne građevinske norme, simulacije temeljene na domaćim geodetskim podacima, integracija s postojećim sustavima za prostorno planiranje na razini gradova i županija.

Što dalje

U kratkom roku vidjet ćemo najviše pomaka u medijima i zabavi: brže postavljanje scena u alatima poput Maye, generiranje lokacija za reklame, serije ili igre, mogućnost da se likovi »žive« u AI‑generiranom svijetu koji reagira na fiziku i prepreke.

Ako se koncept pokaže uspješnim, sljedeći koraci mogli bi izgledati ovako:

• 0–18 mjeseci: eksperimentalne funkcije za generiranje i uređivanje 3D okruženja na osnovi teksta, izvan sigurnosno kritičnih primjena.
• 18–36 mjeseci: povezivanje neuronskog CAD‑a i svjetskih modela u alatima za industrijsko projektiranje i BIM; automatski prijedlozi rasporeda hala, logističkih ruta, varijanti zgrada.
• 3–5 godina: uspostava lanaca u kojima projektant opisuje ciljeve, sustav generira varijante, simulira ponašanje i nudi prijedloge uz objašnjenja i metrike, sve unutar standardnih Autodesk okruženja.

Otvorena su ozbiljna pitanja: tko je odgovoran ako AI‑prijedlog doprinese nezgodi na gradilištu ili zastoju tvornice? Kako certificirati i revidirati modele koji funkcioniraju kao »crne kutije«? Hoće li javni sektor u EU, uključujući Hrvatsku, smjeti donositi prostorne odluke na temelju takvih alata bez domaćih, transparentnijih alternativa?

Za domaće stručnjake i studente poruka je jasna: najveća vrijednost uskoro neće biti u poznavanju jednog softvera, nego u sposobnosti upravljanja cijelim AI ekosustavom – od pravilnog formuliranja upita, preko kritičkog čitanja simulacija, do prevođenja rezultata u pravno i poslovno održive odluke.

Donja crta

Autodesk s 200 milijuna dolara uloženih u World Labs poručuje da buduće projektiranje neće biti vezano samo uz datoteke, nego uz svjetove koji se mogu generirati i ispitivati na zahtjev. Ako svjetski modeli dosljedno uđu u Autodeskove alate, način rada arhitekata, inženjera i kreatora u regiji će se dramatično promijeniti. Pravo pitanje za naše tržište nije hoće li se to dogoditi, nego tko će iskoristiti prilike – a tko će se probuditi u trenutku kada AI već crta cijele gradove na temelju jedne rečenice.