Seedance 2.0: kad generativni video prestane tražiti dopuštenje
Seedance 2.0, novi AI video model ByteDancea, prvi je veliki primjer što se dogodi kada se alat gotovo holivudske razine pusti u javnost s minimalnim ograničenjima. U roku od nekoliko sati društvene mreže preplavili su kratki filmovi sa superjunacima, likovima iz Star Warsa i anime junacima – svi generirani iz običnog teksta. Hollywood to doživljava kao pljačku, korisnici kao tehnološki čarobni trik. Taj sudar otvara ključno pitanje i za Europu i za jugoistok Europe: hoće li pravila igre definirati licence i suglasnosti ili najagresivniji model na tržištu?
Vijest ukratko
Prema pisanju Ars Technice, ByteDance je sredinom veljače predstavio Seedance 2.0, novu verziju svojeg modela za generiranje videa, s vidno boljom kvalitetom krupnih planova i akcijskih scena. Gotovo odmah su se na društvenim mrežama počeli pojavljivati isječci s poznatim autorski zaštićenim likovima – od Marvel junaka i Star Wars likova do likova iz crtića – za koje korisnici tvrde da su nastali pomoću Seedancea.
Disney i Paramount Skydance reagirali su slanjem dopisa o prestanku povrede prava, optužujući ByteDance da je omogućio masovnu i trenutačnu povredu autorskih prava. Studiosu tvrde da su mnogi Seedance videi vizualno i zvučno teško razlikljivi od originala. Japanska ministrica zadužena za AI politiku, kako prenosi South China Morning Post, pokrenula je službenu istragu radi zaštite anime i manga franšiza.
Pod pritiskom, ByteDance je za CNBC izjavio da poštuje intelektualno vlasništvo i da ubrzano jača zaštitne mehanizme kako bi blokirao neovlaštenu uporabu zaštićenih likova i sličnosti slavnih osoba. Kako ističe Ars Technica, kreativna zajednica je podijeljena: jedni scenaristi i redatelji proglašavaju Seedance 2.0 prekretnicom zahvaljujući kojoj će pojedinac moći snimiti „holivudski“ film, dok drugi – među njima iskusni filmski konceptualni umjetnici – upozoravaju da alat još ne može zamijeniti zanat i timski rad stvarne produkcije. ByteDance zasad nije objavio na kojim je skupovima podataka Seedance 2.0 treniran.
Zašto je to važno
Seedance 2.0 je bitan manje zbog samog tehnološkog skoka, a više zbog stava koji ByteDance demonstrira: svjetski najvrjedniji IP postao je besplatni izlog za novi model, a tek nakon burne reakcije tvrtka obećava ograničenja. To je ekstremna verzija mantre „move fast and break things“ – gdje ono što se „razbija“ nisu testni serveri, nego brendovi vrijedni milijarde i karijere stvarnih ljudi.
U kratkom roku posljedice osjećaju tri skupine:
- Filmski studiji i nositelji prava, koji gledaju kako se njihovi likovi pojavljuju u novim kontekstima bez naknade i uredničke kontrole. Time ne gube samo izravne prihode od licenci i merchandisinga, već i dio pregovaračke moći u razgovorima s tehnološkim gigantima. Ako ByteDance ovim pristupom prođe relativno nekažnjeno, bit će teško uvjeriti druge da igraju po strožim pravilima.
- Glumci, sinkronizatori i autori, koje pogađaju i reputacijski deepfake rizici i priča da će njihovo zanimanje uskoro biti „automatizirano“. Sindikat SAG‑AFTRA, na kojeg se poziva Ars Technica, već je tijekom nedavnih pregovora izborio AI zaštitne klauzule; Seedance 2.0 praktički testira koliko su učinkovite.
- Konkurentski AI laboratoriji – OpenAI, Google, Runway, ali i europski i regionalni igrači – koji su ulagali u filtre, pravne timove i kontrolirana lansiranja. Ako tržište nagradi najmanje ograničen model, oni koji su gradili „odgovornu“ reputaciju stavljeni su u nepovoljniji položaj.
U pozadini je pitanje poticaja. Dok god se najbrže raste tako da se cjelokupna internetska kultura tretira kao besplatan rudnik podataka, oni koji pokušavaju raditi po pravilima bit će komercijalno kažnjeni. Seedance 2.0 je živi eksperiment može li zakonodavstvo preokrenuti tu logiku na vrijeme.
Šira slika: od Disneyevog dogovora s OpenAI‑jem do ByteDanceovog „udarca“
Priča o Seedanceu lijepo se nadovezuje na nedavne trendove u industriji.
S jedne strane, tu je Disneyev dogovor s OpenAI‑jem, vrijedan oko milijardu dolara prema pisanju medija, koji spominje i Ars Technica: njihov video model Sora imat će nekoliko godina kontrolirani pristup velikom broju Disneyevih likova. To je „gore prema dolje“ put: čvrsti ugovori, pažljivo iskomunicirana „odgovorna upotreba“, stroga kontrola.
S druge strane, ByteDance demonstrira „dolje prema gore“ pristup: prvo lansiraj najdojmljiviji alat, pusti da ga internet dovede do krajnjih granica, a zatim ograničavaj tek kad krene pravni požar. To je ista dinamika koju smo vidjeli kod Napstera ili ranog YouTubea. Tada je rezultat bila legalizacija tržišta (Spotify, Netflix), ali uz veliku štetu starim modelima.
Dodatno, ByteDance dolazi iz Kine i već je politička meta u SAD‑u. Američkoj tvrtki koja bi istodobno naljutila Disney, Paramount i japansku vladu vjerojatno bi odmah prijetile istrage i regulacija. ByteDance možda procjenjuje da mu je reputacijska šteta ionako uračunata, pa si može priuštiti hrabrije poteze.
U samoj kreativnoj zajednici Seedance 2.0 djeluje polarizirajuće. Neki, poput koscenarista Deadpoola na kojeg se poziva Ars Technica, u uvjerljivom AI obračunu „Toma Cruisea“ i „Brada Pitta“ vide dokaz da je hollywoodski sustav osuđen. Drugi, poput konceptualnog umjetnika Reida Southena, naglašavaju da vrhunski redatelji nastaju godinama rada, a ne tipkanjem naredbi u model.
Kao što ističe Ars Technica na primjeru nedavnog AI docudrama projekta Darrena Aronofskyja, i uz poznatog redatelja i budžet, timu su trebali tjedni da iz raznih AI alata izvuku tek nekoliko minuta upotrebljivog videa. Automatizirana tvornička traka za filmove još ne postoji – ali pravac je jasan.
Europski i regionalni kut: što znači za Hrvatsku i regiju
Za EU je Seedance 2.0 lakmus‑papir za Akt o umjetnoj inteligenciji (EU AI Act), Akt o digitalnim uslugama (DSA) i postojeća pravila o zaštiti podataka.
AI Act predviđa da vrlo sposobni osnovni modeli moraju ispuniti stroge zahtjeve transparentnosti, uključujući informacije o vrstama podataka korištenih za treniranje i poštivanju autorskih prava. ByteDanceovo odbijanje da otkrije išta o dataskupovima Seedancea, na što podsjeća Ars Technica, teško se uklapa u tu filozofiju.
DSA stavlja TikTok – a time i ByteDance – u kategoriju „vrlo velike online platforme“ i nameće obvezu upravljanja sistemskim rizicima poput širenja deepfake sadržaja i nezakonitog materijala. Ako Seedance videi preplave TikTok u EU, nije teško zamisliti da će Bruxelles tražiti dodatne mjere ili čak ograničenja.
Za Hrvatsku i širu regiju jugoistočne Europe posljedice su dvostruke. S jedne strane, lokalne produkcijske kuće, animacijski studiji i sinkro‑studiji u Zagrebu, Beogradu, Ljubljani ili Sarajevu mogli bi osjetiti pritisak jeftinih AI videa, pogotovo u oglašavanju i glazbenim spotovima. S druge strane, postoji realna prilika za regionalne igrače da ponude „čistu“ alternativu – alate i servise temeljene na dogovorima s udrugama HUZIP, ZAMP, glumačkim i autorskim društvima – i tako se nametnu europskim klijentima kao siguran izbor.
Pogled unaprijed: što slijedi
U sljedećih 12 do 24 mjeseca izgledni su sljedeći scenariji:
- Filtar po znanim brendovima, zaobilaženje od strane korisnika. ByteDance će gotovo sigurno pokušati blokirati izravne zahtjeve za najpoznatije franšize i zvijezde, barem u osjetljivim jurisdikcijama. Korisnici će zauzvrat smišljati kreativne načine zaobilaženja – krive napise, opisne upute, referentne slike.
- Moguće tužbe i geoblokiranje. Ako Disney, Paramount ili japanski nositelji prava ocijene da su mjere ByteDancea kozmetičke, izgledne su i formalne tužbe. Jedan od vjerojatnih ishoda jest geografska podjela: restriktivniji Seedance u SAD‑u, EU i Japanu, labaviji u drugim regijama.
- Rascjep tržišta AI videa. Vrlo vjerojatno ćemo dobiti dva paralelna ekosustava: licencirane, „enterprise“ alate za velike studije, televizije i brendove, te opuštene, pravno rizičnije alate za pojedince i male timove. Hrvatski i regionalni autori morat će odlučiti gdje se žele pozicionirati.
- Novi ugovori i sindikalni pritisak. Sindikati i udruge glumaca, scenarista i glazbenika u EU, ali i u državama regije, sve će više tražiti jasne AI klauzule u ugovorima. Nakladnici i produkcije koje žele koristiti AI, uključujući alate nalik Seedanceu, morat će biti transparentnije i spremne na pregovore.
Za čitatelje u Hrvatskoj ključna je stvar pratiti ne samo sudske sporove, nego i proizvodne odluke: hoće li ByteDance objaviti tehničku dokumentaciju za Seedance, ponuditi mehanizme isključenja za lokalne nositelje prava, integrirati Seedance izravno u TikTok alate za kreiranje sadržaja? Tamo će se vidjeti shvaća li tvrtka usklađenost s regulativom kao smetnju ili kao sastavni dio strategije.
Zaključak
Seedance 2.0 nije samo još jedan AI model, nego stres‑test za globalni kreativni ekosustav: što se događa kada tvrtka veličine ByteDancea tretira cijelu pop‑kulturu kao besplatnu sirovinu dok je netko ne zaustavi? Ako studiji i regulatori odgovore isključivo zabranama, korisnici će otići onome tko nudi najviše slobode, bez obzira na etiku. Ako umjesto toga izgrade privlačne, pravno jasne AI opcije – i pritom kreativcima daju dio kolača – sadašnji sukob može ubrzati stvaranje zdravijeg AI tržišta. Pitanje za hrvatske autore i tvrtke je jednostavno: na koji od tih scenarija se zapravo pripremate?
