Naslov i uvod
U posljednje dvije godine regija je vidjela navalu „AI copilot za sve živo“ – od studentskih asistenata do raznih poslovnih chatbotova. Sada iz Googlea stiže poruka koja ruši iluzije: dvije najpopularnije vrste AI startupova možda uopće neće preživjeti sljedeći ciklus. Riječ je o tzv. LLM wrapperima i AI agregatorima. To nije samo američka priča; ti modeli su vrlo prisutni i među timovima iz Zagreba, Ljubljane, Beograda i šireg Jadransko‑podunavskog prostora. U nastavku analiziramo što Google zapravo poručuje, tko bi se trebao zabrinuti i gdje uopće ima smisla graditi novi AI biznis.
Vijest ukratko
Kako piše TechCrunch, Darren Mowry, čelni čovjek Googleove globalne startup organizacije (Cloud, DeepMind, Alphabet), smatra da su dvije skupine AI startupova posebno ranjive: jednostavni LLM wrapperi i AI agregatori.
LLM wrapperi su proizvodi koji uzmu postojeći veliki jezični model (GPT, Claude, Gemini i dr.) i dodaju mu samo tanki sloj korisničkog sučelja ili jednostavnog workflowa. AI agregatori okupljaju više modela iza jednog API‑ja ili sučelja te između njih usmjeravaju upite, obično uz osnovno praćenje i governance sloj.
Prema Mowryju, tržište i investitori sve manje toleriraju startupe koji cjelokupnu pamet i infrastrukturu „unajmljuju“ od drugih, a sami ne grade ozbiljan intelektualni kapital ili vlastite podatke. Agregatori dodatno trpe pritisak na maržu dok sami pružatelji modela uvode sve više enterprise funkcija. Umjesto toga, Google vidi potencijal u developerskim platformama, potrošačkim AI proizvodima te sektorima bogatim podacima poput biotehnologije i klimatske tehnologije.
Zašto je to važno
Ovo je signal da završava faza u kojoj je bilo dovoljno spojiti se na GPT, napraviti lijep frontend i nazvati to startupom.
Tko profitira?
- Vlasnici modela i oblaka – Google, OpenAI, Anthropic, Meta, Microsoft i ostali cementiraju svoju poziciju ako se tanak „srednji sloj“ istopi.
- Vertikalni specijalisti – tvrtke koje kombiniraju modele s vlastitim podacima, stručnim znanjem i dubokom integracijom u konkretne procese (zdravstvo, industrija, energija, osiguranje, javna uprava) dobivaju na važnosti.
Tko gubi?
- „UI iznad GPT‑a“ startupi – projekti koji nemaju ništa više od lijepog sučelja i par promptova. Njihovu vrijednost vrlo lako odvuku veliki SaaS igrači ili open‑source zajednica.
- Čisti agregatori – ako je glavna vrijednost „jedan API za više modela“, teško je objasniti zašto bi korisnik plaćao dodatnu maržu kada isti sloj počinju nuditi veliki pružatelji modela ili postojeće dev platforme.
Za SEE regiju, gdje je kapital skuplji, a tržišta manja, ovo je posebno važno: pogrešan model znači da nakon prve runde jednostavno nestanete. Nema velikog domaćeg tržišta koje bi vam kupilo vrijeme za eksperimente.
Šira slika: isto smo već vidjeli s oblakom
Ovaj razvoj događaja podsjeća na rane dane cloud computinga. Kad je AWS krenuo uzlaznom putanjom, pojavile su se desetine tvrtki koje su nudile „lakši AWS“ – prepakiranu infrastrukturu, konsolidirane račune, jednostavne nadzorne ploče. Većinu je pregazilo vrijeme čim su Amazon, Microsoft i Google ugradili iste funkcije direktno u svoje servise. Preživjeli su oni koji su otišli više: sigurnost, migracije, DevOps automatizacija, konzultantske usluge.
Slično se događa i s AI‑jem:
- API više nije diferencijator. Kvaliteta modela se u mnogim generičkim zadacima približava, cijene idu dolje, open‑source modeli postaju sve bolji. Sama činjenica da „spajate više modela“ nije trajna prednost.
- Platforme se penju prema korisniku. OpenAI, Google, Anthropic i drugi objavljuju agente, workflow alate, eval okvire, sigurnosne i compliance module – sve ono što su mnogi agregatori planirali prodavati.
- Distribucija pobjeđuje pametne ideje. Jedan AI feature u Microsoft 365 ili Google Workspaceu odmah ima stotine milijuna korisnika; regionalni startup mora svakog korisnika pojedinačno osvojiti.
Povijesno gledano, svaka nova tehnološka platforma krene eksplozijom alata, a završi konsolidacijom. Nekoliko pobjednika opstane neovisno, ostali postanu funkcija u tuđem proizvodu.
Mowryjeva poruka je zapravo poziv na zrelost: prestanite graditi „AI gadgete“, počnite rješavati ozbiljne, skupe probleme gdje je AI samo jedan dio rješenja.
Europski i regionalni kut: regulativa, povjerenje i niše
Za europske, pa tako i hrvatske i regionalne startupe, situacija je dodatno „začinjena“ regulativom. EU AI Act, GDPR i ostali propisi stvaraju visoke zahtjeve za transparentnost, nadzor rizika i zaštitu podataka. Ako ste samo lijepi omotač preko zatvorenog američkog modela, teško ćete uvjerljivo objasniti što se točno događa s podacima korisnika.
Velike banke, telekomi i javni sektor u Hrvatskoj, Sloveniji ili Austriji sve češće zahtijevaju jasne odgovore: gdje su podaci, tko ima pristup, kako se model evaluira, što je s pravima intelektualnog vlasništva. „To rješava naš provider u SAD‑u“ više nije odgovor.
S druge strane, regija ima realne adute:
- snažnu telekom i fintech scenu (Infobip, Rimac ekosustav, banke i operateri),
- jaku inženjersku bazu i sve aktivnije AI timove na fakultetima i institutima,
- članstvo u EU, što otvara vrata cijelom jedinstvenom tržištu ako ste usklađeni s regulativom.
Startupi iz Zagreba, Ljubljane, Splita ili Novog Sada koji kombiniraju lokalne podatke, domensko znanje i „compliance by design“ mogu graditi rješenja koja su relevantna u cijeloj EU – i koja nije tako lako sklonirati iz Silicijske doline.
Pogled unaprijed: što će se vjerojatno dogoditi u sljedeće 2 godine
U sljedećih 24 mjeseca možemo očekivati nekoliko trendova:
- Tiha konsolidacija wrappera. Mnogi „AI asistent za [X]“ startupi završit će kao feature u postojećem SaaS‑u, interni alat neke korporacije ili jednostavno kao agencijski posao pod novim brendom.
- Agregatori će morati postati stručnjaci za industriju. Preživjet će oni koji nude pravu orkestraciju, evaluacije i governance za specifične sektore – npr. visokoreguliranu financijsku industriju ili zdravstvo.
- Veliki pružatelji modela ulazit će sve dublje u vertikale. Više će biti „end‑to‑end“ AI rješenja direktno od njih, što smanjuje prostor za generičke startupe.
- Podaci postaju glavni adut. Oni koji kontroliraju rijetke i osjetljive podatke – medicinske slike, industrijsku telemetriju, pravne baze, povijest korisničke podrške – imat će stvarnu pregovaračku snagu.
Za osnivače u regiji korisno je postaviti nekoliko konkretnih pitanja:
- Možemo li objasniti našu jedinstvenu vrijednost, a da uopće ne spomenemo GPT, Gemini ili Claude?
- Što bi se dogodilo s našim biznisom da provider modela sutra udvostruči cijenu ili lansira identičan proizvod?
- Imamo li u vlasništvu podatke, procese ili odnos s korisnicima koji se teško mogu preseliti drugdje?
Ako su odgovori ohrabrujući, vjerojatno ste na dobrom putu. Ako nisu, bolje je napraviti pivot dok još imate runway, nego čekati da vas tržište prisili.
Zaključak
Googleovo upozorenje ne znači kraj AI startupova, ali znači kraj iluzije da je dovoljno staviti lijepo sučelje preko tuđeg modela i to nazvati inovacijom. Snaga se vraća onima koji kontroliraju modele, podatke, distribuciju ili specifične industrijske domene. Za timove iz Hrvatske i šire regije poruka je jasna: ili prerastite u tvrtku s vlastitim zaštitnim jarkom, ili prihvatite da ste samo feature koji će sutra završiti u tuđem paketu. Jedino što si ne možete priuštiti jest ignorirati znak „check engine“ koji sada vrlo jasno svijetli.
