1. Naslov i uvod
Nvidia u Indiji ne pokreće još jedan generički „program za startupe“, nego gradi položaj tehnološkog temelja na kojem bi trebala nastati sljedeća generacija indijskih AI jednoroga. Kroz partnerstva koja ciljaju timove čak i prije formalnog osnivanja tvrtke, kompanija pokušava osigurati da će budući globalni proizvodi iz Indije od prvog dana biti vezani uz njezine čipove i softverski ekosustav.
U nastavku objašnjavam što je točno najavljeno, zašto se Nvidia sada spušta u najraniju fazu života startup‑a, kako se to uklapa u globalnu utrku za AI infrastrukturu te što bi ova strategija mogla značiti za Europu – uključujući Hrvatsku i širu SEE regiju.
2. Vijest ukratko
Prema pisanju TechCruncha, Nvidia je u Indiji predstavila niz novih partnerstava usmjerenih na vrlo rane AI startupe. Ključno je partnerstvo s fondom Activate, koji raspolaže s oko 75 milijuna američkih dolara i planira uložiti u 25–30 AI tvrtki. Startupi u portfelju dobit će povlašten pristup Nvidijinim inženjerima i programima podrške.
To se nadovezuje na već postojeći Inception program, u kojem je više od 4.000 indijskih startupa, te na nova povezivanja s fondovima poput Accela, Peak XV, Elevation Capitala, Nexus Venture Partners i drugih. Nvidia se udružila i s neprofitnom inicijativom AI Grants India koja želi u idućih godinu dana podržati više od 10.000 osnivača u najranijoj fazi.
Najave dolaze u vrijeme održavanja AI Impact Summita u New Delhiju, gdje je visoka delegacija Nvidije razgovarala s lokalnim istraživačima, startupima i developerima – što pokazuje koliko je indijsko AI okruženje postalo važno za tvrtku.
3. Zašto je to važno
Ovdje je riječ o tome tko će prvi vezati za sebe najdinamičniji bazen AI talenta izvan SAD‑a.
Za indijske osnivače koristi su očite: brži pristup GPU‑ima, alatima i znanju omogućuje da se ideja pretvori u prototip puno brže nego bez takvog partnera. U vremenu kad je računska snaga ograničena i skupa, „izravna linija“ prema Nvidiji može biti važnija od samog prvog investicijskog čeka.
Za Nvidiju je to dugoročna poslovna oklada. Uspješni AI startupi kroz godine eksponencijalno povećavaju potrošnju računalnih resursa. Ako se od prvog eksperimenta sve gradi oko CUDA‑e i Nvidijinog softverskog sloja, prelazak na konkurentske čipove ili potpuno drugačiju arhitekturu kasnije postaje vrlo težak i skup. To je ista logika koju je u oblaku koristio AWS s besplatnim kreditima – samo sada na razini hardvera.
Kratkoročni gubitnici su AMD, drugi proizvođači akceleratora i cloud platforme koje nisu duboko integrirane s Nvidijom. Ali postoji i suptilniji učinak: kroz tehničko mentorstvo od nulte točke Nvidia sudjeluje u oblikovanju odluka što se uopće gradi, kojim alatima i na kojim arhitekturama.
4. Šira slika
Ovaj potez uklapa se u nekoliko većih trendova u industriji.
Prvo, utrka u umjetnoj inteligenciji pomaknula se s algoritama na infrastrukturu. Znanje o modelima se širi, ali GPU‑i, energija, podatci i distribucija ostaju usko grlo. Nvidia dominira tržištem akceleratora, ali se istovremeno suočava s ograničenjima isporuke i izvoznim kontrolama, osobito prema Kini. Indija predstavlja veliko i rastuće tržište koje je pritom geopolitički manje „kontaminirano“.
Drugo, traje globalna bitka za naklonost developera. AWS, Google Cloud i Microsoft godinama nude kredite i akceleratore. OpenAI, Anthropic i drugi imaju vlastite fondove koji ulažu u startupe bazirane na njihovim API‑jima. Nvidia ide još dublje: preko partnera poput Activatea i AI Grants India dolazi do timova i prije formalnog osnivanja tvrtke, što više nalikuje istraživačkom scouting‑u nego klasičnom marketingu.
Treće, povijest nas uči koliko su takve rane odluke važne. Startupi koji su se u prvoj generaciji clouda u potpunosti oslonili na AWS kasnije su povukli i korporacije i javni sektor u isti ekosustav. Nvidia sada pokušava postići sličan učinak u AI svijetu: ako budući globalni pobjednici iz Indije budu „Nvidia‑native“, ostatak tržišta će se prirodno naginjati tom standardu.
Naravno, koncentracija na jedan rastući ekosustav nosi i rizike: političke reakcije, zahtjeve za većom tehnološkom suverenošću ili poticaj konkurentima da agresivnije ponude otvorenije alternative.
5. Europski i regionalni kut
Za Europu, ali i za Hrvatsku i jugoistočnu Europu, ovo je važan signal.
Dok se u Indiji stvara gusta mreža između Nvidije, fondova i tisuća ranih osnivača, europski startupi se često bore s ograničenim pristupom GPU‑ima, rascjepkanim nacionalnim programima i složenim pravilima – od GDPR‑a do nadolazećeg Akta o umjetnoj inteligenciji. Posljedica može biti da ambiciozni projekti iz Zagreba, Ljubljane ili Beograda ključni razvoj sele u Indiju ili se oslanjaju na indijske timove koji su direktno priključeni na Nvidijin ekosustav.
S druge strane, tu nastaje i prilika. Indijski AI startupi trebaju partnere koji razumiju europske regulative i specifične industrije – fintech pod okriljem EU prava, zdravstvo s osjetljivim podacima, proizvodnju s jakim zahtjevima oko sigurnosti i kvalitete. Tvrtke iz Hrvatske i regije koje već rade za zapadnoeuropske klijente mogu postati most između „indijske mašinerije“ i europskih zahtjeva, pod uvjetom da ozbiljno shvate teme poput prijenosa podataka, ugovornih odnosa i usklađenosti s EU propisima.
Za Hrvatsku, članicu EU s relativno malim tržištem, realno je očekivati da će dio najjačih AI projekata imati hibridnu strukturu – dio tima lokalno, dio u ekosustavima gdje se lakše dolazi do hardvera i kapitala, poput Indije.
6. Pogled unaprijed
U idućih 12–24 mjeseca možemo očekivati da će Nvidia svoju prisutnost u Indiji dodatno institucionalizirati: specijalizirani programi za pojedine vertikale, uzorni tehnički stackovi prilagođeni lokalnim sektorima (npr. financije, javne usluge) i portfelj startupa koji će vrlo glasno isticati da su „powered by Nvidia“.
Istovremeno će i konkurencija reagirati – AMD bi mogao agresivnije gurati svoju ROCm platformu u Indiji, a cloud pružatelji će vjerojatno nuditi više kredita i bolje uvjete kako bi zadržali startupe na svojim uslugama. Indijska država će sve više razmišljati o vlastitoj tehnološkoj suverenosti i lokalnoj vrijednosnoj mreži oko čipova.
Za aktere u Hrvatskoj i regiji ključno je pratiti dvije stvari: hoće li Nvidia sklopiti slična, duboka partnerstva i s europskim fondovima rane faze, i hoće li EU uspjeti brzo izgraditi barem minimalnu zajedničku GPU infrastrukturu (putem inicijativa poput EuroHPC‑a) koja bi startupima dala alternativu čistom oslanjanju na komercijalne programe velikih američkih igrača.
Otvorena su i šira pitanja: hoće li Indija dugoročno razvijati vlastite čipove i proizvodnju, kako će njezin budući regulatorni okvir za AI „sjesti“ s europskim pravilima te hoće li Europa ostati samo tržište za rješenja razvijena drugdje ili će uspjeti izgraditi svoje globalno relevantne AI igrače.
7. Zaključak
Nvidijino produbljivanje suradnje s indijskim AI startupima u najranijoj fazi nije tek potpora ekosustavu, nego precizno odmjerena strategija zaključavanja buduće potražnje za GPU‑ima. Ako uspije, mnogi AI proizvodi koje ćemo sutra koristiti u Europi i regiji bit će od prvog dana dizajnirani oko njezina ekosustava. Za Hrvatsku i SEE to je jasan poziv da razmislimo želimo li biti samo korisnici te tehnologije ili aktivni sudionici – bilo kroz vlastite inicijative, pametna partnerstva s Indijom ili, idealno, kombinaciju oboje.
