Panasonic prepušta televizore Skyworthu: kraj japanske TV-dominacije i uspon ekosustava
Za generaciju koja je uzdisala za Panasonic plazmama, ova vijest zvuči kao kraj jedne tehnološke epohe. Posljednji veliki japanski proizvođači televizora praktički se povlače iz vlastite proizvodnje i prepouštaju tvornice kineskim i korejskim divovima. No to nije samo sentimentalna priča. Riječ je o vrlo jasnom signalu da je TV postao posao s niskim maržama, u kojem se moć seli sa strojne opreme na softver, podatke i globalnu logistiku. U nastavku analiziramo što zapravo znači dogovor Panasonic–Skyworth, tko dobiva, tko gubi i kakve posljedice donosi za Europu i za tržišta poput Hrvatske i regije JI Europe.
Vijest ukratko
Kako piše Ars Technica, Panasonic je objavio da više neće sam proizvoditi svoje televizore. Proizvodnju, marketing i prodaju televizora pod markom Panasonic preuzima kineska kompanija Skyworth sa sjedištem u Shenzhenu.
Skyworth već spada među veće svjetske TV-brendove; tvrtka za istraživanje tržišta Omdia navela ju je u prvom tromjesečju 2025. među pet vodećih po prihodu od TV-prodajе. Novo partnerstvo pokriva SAD i Europu, gdje partneri ciljaju na dvoznamenkasti tržišni udio.
Panasonic će, prema navodima, i dalje osiguravati stručnost u obradi slike, kontrolu kvalitete i zajednički razvoj vrhunskih OLED modela, dok Skyworth preuzima prodaju, logistiku i operativni dio posla. Panasonic obećava podršku za sve televizore prodane do ožujka 2026., kao i za nove modele koje će Skyworth proizvoditi od travnja nadalje.
Ovaj potez nadovezuje se na dugogodišnji uzmak: Panasonic je 2014. ugasio plazma proizvodnju, do 2016. napustio američko TV-tržište, 2021. prebacio proizvodnju na treću stranu, a tek se nedavno u SAD vratio s premium modelima.
Zašto je to važno
Ovo nije kozmetička promjena, nego priznanje da se klasična TV-proizvodnja Panasonicu više ne isplati. Tržištem dominira nekolicina proizvođača s ogromnom skalom i tankim maržama. Korejski Samsung i LG, te kineske grupe poput TCL‑a, Hisensea i Skywortha danas kontroliraju većinu svjetske prodaje.
Kratkoročno Panasonic dobiva više financijske i operativne fleksibilnosti: rješava se skupih tvornica, ali i dalje zarađuje na marki i reputaciji kvalitetne slike. De facto postaje premium etiketa iza koje stoji kineska industrijska mašinerija. Skyworth, zauzvrat, dobiva brzi ulaz na zapadna tržišta gdje je vlastiti brend još slab – osobito u Europi i SAD-u – te lakši pristup maloprodajnim lancima.
Gubitnici su svi oni koji su japansku marku automatski vezali uz japansku proizvodnju. Masovna TV‑proizvodnja u Japanu danas gotovo da i ne postoji, a s njom nestaju i industrijska radna mjesta. Manji brendovi bez velikog volumena ili snažnog imena za licenciranje bit će još jače pritisnuti.
Strukturno gledano, ovo učvršćuje podjelu industrije na dvije skupine: vlasnike brendova, dizajna i korisničkog iskustva na jednoj strani te specijalizirane proizvođače i dobavljače panela na drugoj. Panasonic se jasno svrstava u prvi tabor.
Šira slika
Dogovor Panasonic–Skyworth uklapa se u tri šira trenda.
Prvo, tržište televizora godinama stagnira, dok cijene kontinuirano padaju. Veće dijagonale, 4K, 8K, HDR – svaka nova tehnologija kratko je potaknula zamjenu uređaja, ali se vrlo brzo pretvorila u robu široke potrošnje. Kada kineske marke nude sasvim pristojne 65‑inčne 4K HDR modele po srednjoj ili nižoj cijeni, tradicionalni proizvođač s višim troškovima teško može opravdati veliki cjenovni premium samo na temelju hardvera.
Drugo, težište se prebacilo na platforme. Operativni sustavi poput Android TV / Google TV, webOS‑a, Tizena ili Roku OS‑a danas određuju kakve će aplikacije korisnik imati, kako će izgledati sučelje i gdje će se prikazivati oglasi. Podaci o gledanju, oglasni inventar i plaćeni položaji na početnom ekranu često donose veće prihode od same prodaje uređaja. U takvom modelu prednost imaju oni koji razumiju softver, oglašavanje i rad s podacima – ne nužno klasični proizvođači.
Treće, japanska potrošačka elektronika prolazi duboku transformaciju. Kako podsjeća Ars Technica, Sharp, Toshiba, Hitachi i Pioneer već su ranije napustili izravnu proizvodnju televizora kroz licencne aranžmane. Sony je ove godine odlučio prodati 51 % svojeg TV i home entertainment poslovanja kineskom TCL‑u. Potez Panasonica tako je posljednji veliki korak u istom smjeru.
Rezultat: industrijsko središte proizvodnje TV‑a seli se u Kinu i Južnu Koreju, dok se uloga Japana svodi na profesionalne niše, komponente i „snagu brenda“.
Europski i regionalni kontekst
Za europske, ali i hrvatske kupce, Panasonicov logo više neće nužno značiti bitno drukčiji lanac vrijednosti od, recimo, Skywortha, TCL‑a ili Hisensea. Mnogi modeli dijelit će slične panele, čipove, pa i operativne sustave; razlike će biti u kalibraciji slike, dizajnu, lokalizaciji i kvaliteti podrške.
S regulatorne strane, jača poveznica između kineske proizvodnje i europskih pravila poput Opće uredbe o zaštiti podataka (GDPR), Akta o digitalnim uslugama (DSA) i budućeg EU Akta o umjetnoj inteligenciji. Pametni televizori pripadaju među podatkovno najrastrošnije uređaje u kućanstvu: prikupljaju navike gledanja, identifikatore za oglašavanje, podatke o aplikacijama. Sve to u EU podliježe strogim pravilima, neovisno o tome gdje je uređaj proizveden.
Panasonic, koji ostaje uključen u softver i kvalitetu, teško da će se moći praviti da je samo pasivni davatelj licence. Skyworth će pak morati dokazati da je u stanju zadovoljiti europske standarde privatnosti i sigurnosti – što je posebno osjetljivo u državama poput Njemačke ili Austrije, ali i za korisnike u Hrvatskoj, koji su već navikli na visok stupanj zaštite podataka kroz članstvo u EU.
Za regionalne trgovce i distributere – od velikih lanaca u Zagrebu do online trgovina diljem JI Europe – ponuda Panasonicovih modela proizvedenih od strane Skywortha mogla bi značiti konkurentnije cijene i širi izbor u srednjem segmentu. Istodobno, to ubrzava konsolidaciju: više logotipa na policama, ali sve manje stvarnih proizvođača u pozadini.
Pogled unaprijed
U sljedeće dvije do tri godine vidjet ćemo može li kombinacija „japanski brend + kineska proizvodnja“ uvjeriti europske kupce. Razumno je očekivati da će Panasonic svoj ugled graditi na ograničenom broju vrhunskih OLED modela razvijenih zajedno sa Skyworthom, dok će ovaj drugi pokušati osvojiti tržišni udio agresivno cijenjenim modelima srednje klase na Android TV / Google TV ili drugim etabliranim platformama.
Ako suradnja bude uspješna – kvalitetni proizvodi, redovita ažuriranja softvera, transparentno upravljanje podacima – Panasonicova TV‑divizija mogla bi preživjeti kao manji, ali profitabilniji posao usmjeren na brend i tehnologiju slike. Ako ne, primjerice zbog problema s kvalitetom, sigurnosnih propusta ili geopolitičkih tenzija koje bi pogodile kineske dobavne lance, logičan sljedeći korak bio bi potpuni izlazak i prelazak na čisto licenciranje imena.
Za Skyworth će Europa i posebno EU‑tržišta biti lakmus papir. Tvrtka ne konkurira samo TCL‑u i Hisenseu, već i korejskim brendovima te novim kategorijama poput projektora i gaming monitora koji „kradu“ vrijeme ispred TV‑a. Ključno će biti pozicioniranje: hoće li ostati percipirani kao jeftina opcija ili uspjeti izgraditi reputaciju pouzdane, dugoročne platforme.
Vrijedi pratiti dvije stvari: koliko će jasno na ambalaži i u marketingu biti istaknuto stvarno porijeklo uređaja te hoće li EU početi tretirati TV ekosustave slično mobilnim operativnim sustavima u okviru Akta o digitalnim tržištima – uz stroža pravila o predinstaliranim aplikacijama, zadanim uslugama i praćenju korisnika.
Zaključak
Panasonicova odluka da proizvodnju televizora prepusti Skyworthu simbolički zatvara razdoblje japanske dominacije u dnevnoj sobi i potvrđuje trijumf skale i platformskog poslovnog modela nad proizvodnim ponosom. Kupci će vjerojatno profitirati kroz niže cijene i više funkcija, ali uz manju transparentnost o tome tko doista kontrolira uređaj i podatke. Ključno pitanje više nije koji logo stoji na okviru, nego čiji ekosustav – i čija pravila – upravljaju onim što se događa iza ekrana.
