Kad aplikacija odradi podcast umjesto vas: što Particle govori o budućnosti vijesti

23. veljače 2026.
5 min čitanja
Pametni telefon s aplikacijom za vijesti koja prikazuje kratke isječke iz podcasta

1. Naslov i uvod

Lista nepreslušanih podcasta postala je digitalna verzija hrpe nepročitanih novina. Znat ćete da se u dvostatnoj epizodi krije nekoliko zaista važnih rečenica, ali realno – nemate vremena kopati po svemu. Nova funkcija Particlea, AI aplikacije za vijesti koju vode bivši Twitterovi inženjeri, pokušava upravo to odraditi umjesto vas: sluša podcaste, pronalazi najzanimljivije isječke i prikazuje ih uz povezane vijesti.

Na površini, riječ je o alatu za uštedu vremena. U pozadini, radi se o puno većoj promjeni: tko će kontrolirati sloj između građana i informacija – mediji, velike platforme ili algoritamski posrednici? U nastavku analiziramo što Particle znači za korisnike, podcastere i europsko, pa tako i hrvatsko, medijsko tržište.

2. Vijest ukratko

Prema pisanju TechCruncha, aplikacija Particle uvela je značajku Podcast Clips. Particle već sada prikuplja vijesti s weba i sažima ih uz pomoć umjetne inteligencije. Sada je dodan i segment podcasta: aplikacija preuzima epizode, transkribira ih ElevenLabsovom tehnologijom i koristi AI modele vektorskih ugradnji (embeddings) kako bi pojedine audio isječke povezala s konkretnim vijestima.

Kada korisnik u Particleu čita vijest, aplikacija mu može prikazati kratke audio isječke iz različitih podcasta koji obrađuju istu temu, zajedno sa sinkroniziranim tekstualnim prijepisom. Particle također koristi vlastite algoritme da odredi gdje točno isječak počinje i završava, te može prikazati sve pojave neke javne osobe – primjerice šefa OpenAI‑a Sama Altmana – u podcastima kao zaseban feed.

Uz novu funkciju, objavljena je i Android verzija aplikacije te opcijski pretplatnički paket Particle+ (oko 2,99 USD mjesečno ili 29,99 godišnje) s dodatnim mogućnostima: prilagođeni sažeci u stilu koji odabere korisnik, različiti glasovi za personalizirani audio feed vijesti, neograničene križaljke i privatni AI chatbot. Prema podacima koje navodi TechCrunch, oko 55 % tjedno aktivnih korisnika dolazi izvan SAD‑a, a najveće tržište nakon SAD‑a je Indija.

3. Zašto je to važno

Particle cilja na glavni resurs koji nam nedostaje: pažnju. Podcasti su zadnjih godina postali važno informativno i analitičko sredstvo – u Hrvatskoj, regiji i globalno – ali su po prirodi linearan medij. Ne možete »pregledati« sat vremena zvuka onako kako preletite članak. AI koji dugačke epizode razreže u kratke, tematski vezane isječke i poveže ih s vijestima, radikalno mijenja isplativost slušanja.

Tko dobiva?

  • Korisnici dobivaju više vrijednosti za manje vremena. Mogu u 30–60 sekundi čuti ključni citat ili analizu, uz mogućnost da, ako ih zanima, nastave s cijelom epizodom.
  • Manji i neovisni podcasti u Hrvatskoj i regiji (Zagreb, Ljubljana, Beograd, Sarajevo) mogli bi dobiti novu vidljivost. Ako se njihov komentar pojavi uz članke velikih medija u istom feedu, lakše dolaze do publike izvan svoje niše.
  • Particle jača svoju poziciju kao povlašteni posrednik – svojevrsni »operativni sustav za vijesti« koji spaja tekst, zvuk, entitete (osobe, institucije, teme), a možda uskoro i video.

Tko potencijalno gubi?

  • Platforme za podcasting (Spotify, Apple Podcasts, YouTube) mogu izgubiti dio uloge u otkrivanju sadržaja. Ako korisnik dan započinje u Particleu, a ne u njihovoj aplikaciji, manje je izložen njihovim preporukama.
  • Tradicionalni mediji gube još jedan segment izravnog odnosa s čitateljem. Što je više AI slojeva između korisnika i izvornog članka, to je manje važno na kojem je portalu vijest prvi put objavljena.

Uz to, UI ovakvih aplikacija dodatno miješa vijest i komentar. U istoj površini gledate novinsku agencijsku vijest i podcast isječak voditelja koji je izrazito pristran – ali oba djeluju kao »dio priče«. U politički već napetom okruženju to lako potiče još jaču polarizaciju.

4. Šira slika

Particleski isječci iz podcasta dio su većeg trenda u kojem AI postaje glavni ulaz u svijet vijesti.

Već sada mnogi građani ne idu direktno na portale, nego informacije dobivaju preko Facebooka, X‑a, TikToka, Google Discovera ili newslettera. Sljedeća faza su AI aplikacije i asistenti koji ne samo da preporučuju, nego i sažimaju, prevode, uspoređuju. Artifact (kratkoživjeli projekt osnivača Instagrama), Microsoftovi i Googleovi AI sažeci, pa i eksperimentalni botovi pojedinih medija, svi idu u tom smjeru.

Drugi kontekst je selidba političke i poslovne komunikacije u podcaste. I u regiji sve više dužnosnika, poduzetnika i influencera bira opušteni razgovor kod »prijateljskog« voditelja umjesto klasičnog novinarskog intervjua. U SAD‑u su već nastali interni AI alati (poput onih u The New York Timesu) koji danonoćno transkribiraju i analiziraju podcaste kako bi redakcije pratile narative suprotnih političkih blokova. Particle sada sličnu tehnologiju servisira krajnjem korisniku.

Treća dimenzija je pomak od čiste generativne AI prema sustavima baziranim na pretraživanju i uparivanju (retrieval). U domenu vijesti sve je jasnije da je opasno oslanjati se na modele koji »izmišljaju« tekst. Particle stoga naglasak stavlja na embeddings – matematičko mapiranje sličnosti između tema, rečenica i audio isječaka – i na prikaz stvarnih transkripata. To je pristup koji se bolje uklapa u zahtjeve za točnošću i regulativu.

Veliki igrači rade svoje: Spotify testira automatsko prevođenje podcasta, YouTube generira poglavlja i sažetke, Meta i Google pregovaraju s izdavačima o korištenju sadržaja za trening modela. No sve se to događa unutar zatvorenih ekosustava. Particle je po definiciji međuplattformski, što dugoročno prijeti postojećim monopolima na ulazu u informacijski prostor.

5. Europski i regionalni kut

Za Europu – i za Hrvatsku kao članicu EU – ključna su tri pitanja: jezik, regulativa i položaj lokalnih aktera.

Jezično, većina naprednih AI alata i dalje najbolje radi na engleskom. Hrvatski, slovenski, srpski ili makedonski često su tek sporedno podržani, uz slabije prepoznavanje govora i više grešaka u transkriptu. Ako se ključne AI novinske aplikacije ne potrude oko manjih jezika, rizik je da će regionalni sadržaj biti lošije indeksiran i manje vidljiv, dok će engleski ostati dominantan izvor informacija.

S regulativne strane, igraju ulogu GDPR, Akt o digitalnim uslugama (DSA) i nadolazeći Akt o umjetnoj inteligenciji (AI Act):

  • Transkripcija i analiza podcasta znači obradu osobnih podataka (glas, politički stavovi, svjetonazor), što zahtijeva jasnu pravnu osnovu, obavještavanje ispitanika i mogućnost prigovora.
  • DSA uvodi stroža pravila za preporučivačke sustave, osobito kod »vrlo velikih internetskih platformi«. Iako Particle još nije u toj kategoriji, trend je jasan: bit će nužna veća transparentnost oko toga zašto vam se prikazuje baš taj isječak.
  • AI Act će vjerojatno tretirati sustave koji značajno utječu na javno informiranje kao rizične, uz obvezu procjene utjecaja, dokumentacije i kontrola pristranosti.

Tu je i pitanje autorskih i srodnih prava. EU je ojačala položaj izdavača, a radijske i TV kuće (HRT, RTV Slovenija, RTS, BHRT) mogu u budućnosti tražiti naknade od velikih AI agregatora koji masovno prepisuju i režu njihove emisije i podcaste.

Za zagrebačku i širu SEE startup scenu ovo je i signal: postoji prostor za regionalnu, višejezičnu alternativu koja će od početka ugraditi privatnost, transparentnost i partnerstva s lokalnim medijima.

6. Pogled unaprijed

U narednih nekoliko godina možemo očekivati nekoliko jasnih trendova:

  1. Još bogatiji, višemedijski feedovi. Današnja kombinacija članka i audio isječka uskoro bi se mogla proširiti na video (primjerice isječak iz saborske rasprave), grafike, fact‑checking kartice i signale s društvenih mreža – sve objedinjeno u jednom sučelju.

  2. Sporovi oko prava i dijeljenja prihoda. Ako značajan dio slušanja dođe preko aplikacija poput Particlea, podcasteri i emiterske kuće tražit će detaljne statistike, jasnu atribuciju i možda dio prihoda od pretplata ili oglasa. Platforme bi na to mogle odgovoriti zatvaranjem API‑ja i ugradnjom vlastitih AI alata za klipanje unutar svojih aplikacija.

  3. Osobni vijestni asistenti. Particle+ već nudi personalizirane sažetke i glasovne opcije. Sljedeći korak je agent kojem možete reći: »Imam 20 minuta vožnje vlakom do Splita, zanima me tehnologija i lokalna politika, ne želim senzacionalizam.« Agent tada složi listu članaka i podcast isječaka skrojenih po vašoj mjeri.

  4. Regulatorni i reputacijski potresi. Vrlo je vjerojatno da će prvi veći skandal doći zbog izjava istrgnutih iz konteksta. Ako algoritam izabere nezgodan citat nekog političara ili poduzetnika, a bez šireg objašnjenja, posljedice mogu biti ozbiljne – od kampanja na društvenim mrežama do poziva na regulatornu intervenciju.

Za hrvatske korisnike bit će ključno pratiti podršku za naš jezik i prisutnost domaćih izvora u takvim aplikacijama. Za lokalne medije i producente podcasta pitanje glasi: uključiti se i iskoristiti nove kanale distribucije, ili pokušati graditi vlastite AI alate prije nego što netko drugi preuzme odnos s publikom?

7. Zaključak

Particleski AI isječci iz podcasta na prvi pogled su praktičan alat za one koji žele »srž bez razvlačenja«. No u suštini najavljuju dublju transformaciju: umjetna inteligencija postaje glavni filter kroz koji ulaze vijesti. Ako se taj filter dizajnira odgovorno, može smanjiti šum i otvoriti prostor za raznolike glasove – osobito na manjim jezicima. Ako se prepusti isključivo komercijalnim interesima i netransparentnim algoritmima, riskiramo još jedan sloj iskrivljenja između građana i stvarnosti. Pitanje za svakog od nas je jednostavno: koliko odluka o tome što vrijedi čuti želimo prepustiti stroju?

Komentari

Ostavite komentar

Još nema komentara. Budite prvi!

Povezani članci

Ostani informiran

Primaj najnovije vijesti iz svijeta AI i tehnologije.