Raspberry Pi više nije jeftina pločica za svakoga – i to mijenja igru
Raspberry Pi je godinama bio simbol ideje da za sitan novac možete dobiti „pravo računalo“ – savršeno za učionice, radionice i kućne projekte. Taj mit se sada ozbiljno urušava. Zbog skoka cijena RAM‑a, potaknutog bumom umjetne inteligencije, Raspberry Pi uvodi drugo poskupljenje u samo dva mjeseca, pri čemu najviše stradavaju modeli s većom količinom memorije. U nastavku analiziramo što se događa na tržištu, kako to pogađa korisnike u Hrvatskoj i regiji, kakve su posljedice za školstvo, industriju i makerscenu te tko bi mogao profitirati iz ove situacije.
Vijest ukratko
Prema pisanju Ars Technice, tvrtka Raspberry Pi Ltd objavila je novo poskupljenje većine ploča Raspberry Pi 4 i Raspberry Pi 5 s najmanje 2 GB LPDDR4 RAM‑a. Poskupljenje se odnosi i na Compute Module 4 i 5 te računalo u tipkovnici Raspberry Pi 500.
Povećanje cijena ovisi o količini memorije: modeli s 2 GB skuplji su za 10 američkih dolara, 4‑GB varijante za 15 dolara, 8‑GB ploče za 30 dolara, a 16‑GB izvedbe skaču za čak 60 dolara. Ove promjene dolaze povrh ranijih poskupljenja od 5–15 dolara, uvedenih u prosincu za većinu modela Pi 4 i 5, te manjih korekcija u listopadu.
Kako navodi Ars Technica, Raspberry Pi 5 s 16 GB sada će koštati oko 205 dolara, dok će 8‑GB verzije Pi 4 i 5 biti oko 125, odnosno 135 dolara. Početni modeli s 1 GB RAM‑a (Pi 4 i Pi 5) ostaju za sada na 35 i 45 dolara, jednako kao i Pi 400 te stariji LPDDR2 modeli poput Pi 3 i Pi Zero. Direktor tvrtke poručuje da im je cilj vratiti niže cijene čim se tržište memorije smiri.
Zašto je to važno
Ovo nije samo još jedno poskupljenje hardvera, već udarac u osnovnu filozofiju Raspberry Pija.
Cijela priča brenda gradila se na „računalu za 35 dolara“. Ta je brojka stvorila očekivanje da je Pi nešto što se može kupiti za svaki razred, svaki kolegij, svaki kućni projekt – jeftino, pristupačno, gotovo potrošno. Kad cijene modela s 8–16 GB RAM‑a uđu u raspon od 120 do 200 eura, mentalna usporedba se mijenja: umjesto „bolje od Arduina“ postaje „zašto ne uzeti rabljeni mini PC s više snage?“.
Tko dobiva? Kratkoročno prije svega proizvođači memorije, koji zahvaljujući AI‑boomu prodaju DRAM i NAND po visokim maržama. Raspberry Pi ovim potezom samo sprječava da ploče prodaje s gubitkom.
Gubitnici su prilično očiti:
- Učenici, studenti i hobisti, za koje je Pi bio logičan prvi Linux stroj.
- Škole, udruge i maker‑prostori, koje su standardizirale opremu upravo na Raspberry Piju.
- Mali industrijski i IoT integratori, koji Pi ugrađuju u svoje uređaje i računaju na stabilne ulazne troškove.
Za stvarne projekte razlika od 30–40 eura po jedinici mijenja sve: škola u Hrvatskoj, koja je planirala opremiti razred s 25 kompleta, možda završava s 15; mala tvrtka iz Zagreba koja razvija pametne senzore za turizam odjednom mora tražiti alternativni hardver; maker u Bosni ili na Kosovu, kojem je i dosad bilo teško doći do Pija, sada jednostavno odustaje.
Strateški gledano, kako cijena raste, tako slabi glavna prednost Raspberry Pija u odnosu na konkurenciju: vrijednost za novac. U rasponu od 130–200 eura pojavljuju se x86 mini PC‑ji s 8–16 GB RAM‑a i SSD‑om, koji nude više „pravog računala“ za sličan novac, iako nisu toliko elegantni niti štedljivi.
Šira slika
Pozadina svega leži u globalnom tržištu memorije.
Trenutni skok cijena prvenstveno pokreće utrka u umjetnoj inteligenciji. Veliki cloud igrači i proizvođači čipova kupuju ogromne količine HBM‑a, GDDR‑a i klasičnog DRAM‑a za AI klastere. Kada takvi kupci potpišu višegodišnje, izdašno plaćene ugovore, proizvođači se logično prilagođavaju – a za ostale segmente, od laptopa do malih SBC ploča, ostaje manje kapaciteta i cijene rastu.
Slične cikluse već smo vidjeli:
- Tijekom pandemije eksplodirala je potražnja za PC‑jima i konzolama, a zajedno s rudarenjem kriptovaluta to je dovelo do nestašice GPU‑ova i samih Raspberry Pija 2022.–2023.
- U razdoblju 2017.–2018. proizvođači DRAM‑a svjesno su ograničavali ponudu kako bi podigli cijene.
Razlika danas je što AI izgleda kao dugoročni trend, a ne kratki balon. To znači da se možda nikada nećemo vratiti na stare, vrlo niske cijene memorije.
Istovremeno se mijenja i konkurentski pejzaž:
- Na vrhu su jeftini x86 mini PC‑ji iz Kine, s dovoljno RAM‑a i SSD‑om, koji za 130–200 eura nude potpuno PC iskustvo.
- Na dnu se mikrokontrolerske platforme (ESP32, RP2040, Arduino) nameću kao logičan izbor za mnoštvo jednostavnijih IoT projekata.
- RISC‑V ploče polako sazrijevaju i koriste se u obrazovanju i istraživanju.
Raspberry Pi tako završava „u sendviču“: više nije apsolutno najjeftiniji ulaz u svijet programiranja i elektronike, a nije ni dovoljno snažan da potpuno zamijeni PC. Šokovi u cijenama RAM‑a taj osjećaj samo pojačavaju.
Europski i regionalni kut
Za Hrvatsku i širu regiju (Slovenija, Srbija, BiH, Crna Gora) Raspberry Pi je bio važan alat digitalne transformacije.
Mnogi projekti digitalne pismenosti, radionice u knjižnicama i centri poput zagrebačkog HUB385 koristili su Raspberry Pi kao standardnu platformu: jeftin, dobro dokumentiran, s bogatom zajednicom i dosta dostupnih tutorijala na hrvatskom i drugim jezicima. Ako komplet (ploča, napajanje, kućište, SD kartica) poskupi s 60–70 na 100+ eura, broj polaznika koje je moguće opremiti naglo pada.
Kao članica EU, Hrvatska nastoji uskladiti digitalni razvoj s regulativom poput GDPR‑a, Digital Services Acta i budućeg EU AI Acta. Raspberry Pi je u tom kontekstu idealan alat za lokalno hostanje servisa (npr. Nextclouda, Home Assistanta, Pi‑holea) i eksperimentiranje s otvorenim AI modelima kod kuće ili u poduzeću. Svako poskupljenje takve infrastrukture relativno približava korisnike „besplatnim“ uslugama velikih američkih i kineskih platformi.
Za male proizvođače u regiji – od tvrtki koje razvijaju pametna rješenja za turizam na Jadranu do industrijskih integratora u Srbiji ili Sloveniji – Raspberry Pi je često srce uređaja. Njihove ponude u EU i nacionalnim projektima računaju na određenu cijenu hardvera i dugoročnu dostupnost. Ako Pi postane skuplji i cjenovno nestabilan, mogu se okrenuti x86 tankim klijentima, industrijskim PC modulima ili čak alternativnim SBC pločama iz Kine.
Istovremeno se otvara prostor za lokalne startupe iz Zagreba, Ljubljane ili Beograda da ponude specijalizirane ploče ili gotove sustave – uz uvjet da i oni mogu osigurati stabilnu nabavu memorije, što nije trivijalan zadatak.
Pogled unaprijed
Ključna pitanja su: koliko će dugo trajati skupi RAM i kako će se Raspberry Pi prilagoditi.
Povijesno gledano, DRAM ciklusi traju oko 1–2 godine, no kombinacija potražnje za pametnim telefonima i AI‑infrastrukturom mogla bi ovaj put produžiti razdoblje povišenih cijena. Razumno je očekivati da će veći dio 2026. i dalje biti nepovoljan.
Na što bi korisnici trebali obratiti pozornost?
- Nove, „oskudnije“ konfiguracije: moguće je da će 1–2 GB RAM‑a postati novi standard, dok će 4–16 GB biti jasno ciljani na profesionalce.
- Širenje RP2040 linije: tu Raspberry Pi ima veću kontrolu nad čipom i manje ovisi o tržištu DRAM‑a.
- Promjene u zajednici: ako forumi, Discord serveri i YouTube kanali iz regije češće preporučuju x86 mini PC‑je, Orange Pi ili rabljene tanke klijente, to je znak da se „statusna“ uloga Pija topi.
- Odluke u obrazovanju: hoće li škole i EU projekti i dalje forsirati otvorene, fizičke platforme ili će se prebaciti na jeftine laptope i cloud laboratorije.
Tu je i pitanje reputacije. Čak i ako su poskupljenja objektivno nužna i privremena, u javnosti se lako učvrsti jednostavna poruka: „Raspberry Pi više nije jeftin“. Takve percepcije teško je kasnije promijeniti.
S druge strane, situacija može biti prilika za jasnije pozicioniranje. Raspberry Pi može razdvojiti liniju za obrazovanje (minimalistički, pouzdani modeli po što nižoj cijeni) od linije za industriju i zahtjevnije korisnike (skuplji, s puno RAM‑a). Ako to prati i dalje snažno zajedništvo i dobar softverski ekosustav, Pi može ostati ključan igrač – čak i ako ulaznica više nije „džepna sitnica“.
Zaključak
Drugo poskupljenje Raspberry Pija u kratkom razdoblju izravna je posljedica AI‑poticane krize memorije, ali najviše pogađa zajednice koje su platformu učinile globalnim fenomenom: škole, makere i male integratore. Modeli s više RAM‑a već su u cjenovnom rangu mini PC‑jeva, pa je priča o „računalu za 35 dolara“ sve više stvar nostalgije. Ako se cijene RAM‑a uskoro ne spuste ili Raspberry Pi jasno ne preoblikuje ponudu, pri izboru „prvog Linux računala“ sve će češće pobijediti neki drugi uređaj, a ne Pi.
