Ryzen 7 9850X3D: kada „najbrži gaming procesor“ više nije pametan izbor

Na papiru, Ryzen 7 9850X3D izgleda kao savršen trofej za entuzijaste: AMD‑ov najjači gaming procesor postao je još malo brži. No ako, poput Ars Technice, pogledamo potrošnju energije i stvarne dobitke, slika postaje puno manje glamurozna. Dodatni FPS‑ovi dolaze uz primjetno veću potrošnju, u vremenu kada su i hardver i struja skupi – i u Hrvatskoj i širom EU. U nastavku analiziramo što ovaj procesor zapravo znači za tržište, kako se uklapa u AMD‑ovu strategiju i ima li smisla za korisnike u regiji.

Vijest ukratko

Prema testu Ars Technice, AMD lansira Ryzen 7 9850X3D, osmojezgreni Zen 5 procesor s 3D V‑Cache tehnologijom, namijenjen vrhunskim gaming konfiguracijama, po cijeni od 499 američkih dolara. Riječ je o vrlo maloj nadogradnji: u osnovi to je prošlogodišnji Ryzen 7 9800X3D s oko 400 MHz višim maksimalnim turbo taktom.

Zadržava se isti 3D V‑Cache koncept predstavljen 2022. s Ryzenom 7 5800X3D: dodatnih 64 MB L3 predmemorije naslaganih na CPU jezgru, što osjetno ubrzava aplikacije koje ovise o predmemoriji – ponajprije igre. Kod 9850X3D svih osam jezgri ima pristup tom predmemorijskom bloku, za razliku od Ryzen 9 X3D modela s 12 i 16 jezgri, gdje ga ima samo jedan čiplet.

Testovi Ars Technice pokazuju da je višedretvena izvedba praktički ista kao kod 9800X3D. Povećanje se vidi u jednodretvenim zadacima, gdje se 9850X3D približava običnim Zen 5 CPU‑ima poput Ryzen 7 9700X ili Ryzen 9 9950X3D. Međutim, pri igranju CPU paket troši oko 25–30 W više nego 9800X3D, dok su dobici u performansama uglavnom jednoznamenkasti postoci.

Zašto je to važno

Ryzen 7 9850X3D odličan je primjer koliko je napredak u desktop segmentu postao skup. Formalno gledano, to je „bolji“ proizvod: nešto brži u igrama i jednodretvenim zadacima, a AMD je pritom gotovo u potpunosti uklonio razlike između X3D i običnih Ryzen modela.

No način na koji je to postignuto vrijedi detaljno pogledati. Prema Ars Technici, 9850X3D se ponaša više kao standardni Zen 5 bez 3D V‑Cache: agresivniji boost, više napone i – neizbježno – veću potrošnju. Rezultat: nekoliko desetaka vata više tijekom gaminga, za razliku u FPS‑u koju će u praksi primijetiti tek mali broj korisnika.

Tko zapravo profitira?

• Mali broj entuzijasta s grafičkim karticama ranga RTX 4080/5080, koji ciljaju na ekstremno visoke FPS‑ove pri 1080p ili 1440p.
• Korisnici kojima je prestiž „imam najbrži procesor“ važniji od računa za struju, buke i temperatura.

Za većinu ostalih situacija, popis gubitnika je dulji:

• Racionalni kupci: Ryzen 7 9800X3D je gotovo jednako brz, jeftiniji i hladniji.
• Oni koji paze na potrošnju: plaćate više da biste dobili procesor koji troši više i traži ozbiljnije hlađenje.
• AMD‑ova priča o učinkovitosti: X3D serija je do sada bila simbol „pametne“ performanse u igrama; 9850X3D taj imidž donekle narušava.

Zaključak za prosječnog kupca u regiji je jednostavan: „najbrži gaming procesor“ sve je češće sinonim za „najmanje isplativ“, a ne za najbolji izbor.

Šira slika

Ryzen 7 9850X3D dobro se uklapa u nekoliko šire vidljivih trendova.

1. Svaki dodatni postotak performansi košta sve više vata
I kod CPU‑a i kod GPU‑a posljednjih godina vidimo isti obrazac: arhitekture se poboljšavaju, ali veliki skokovi su rijetki. Proizvođači zato često posežu za najjednostavnijim rješenjem – podignu taktove i granice potrošnje. Intel to radi već dugo u vršnom desktop segmentu; sada AMD s ovim modelom pokazuje spremnost na sličan kompromis i u gaming niši.

Prvi 5800X3D bio je poseban upravo zato što je na starijoj, štedljivoj AM4 platformi donio ogroman skok u igrama. 7800X3D je to preselio na AM5. 9850X3D je, nasuprot tome, samo fino ugađanje – i to takvo koje učinkovitost gura u drugi plan.

2. Predmemorija kao ključna konkurentska prednost
3D V‑Cache je AMD‑u dao vrlo konkretnu prednost nad Intelom u igrama. Ars Technica ističe da Intel još uvijek nema desktop CPU koji u gaming testovima dosljedno pobjeđuje X3D modele. To AMD‑u omogućuje konzervativne, iterativne poteze poput 9850X3D, jer i dalje drži „krunu“ u FPS ljestvicama.

No takva pozicija lako zavede. Kada ste već ispred, lako je pasti u iskušenje da žrtvujete dio učinkovitosti kako biste dobili dodatna 3–5 % u grafovima – bez obzira ima li to smisla za krajnjeg korisnika.

3. Pravo usko grlo i dalje je grafička kartica
Za većinu igrača u Hrvatskoj i regiji, pogotovo na 1440p i 4K, presudna je grafička kartica. Na to jasno upućuju i testovi Ars Technice: prednosti 9850X3D dolaze do izražaja uglavnom u scenarijima gdje CPU ograničava performanse, što se događa u relativno malo slučajeva. U praksi će puno više igrača dobiti vidljiv skok kupnjom jače grafičke kartice ili boljeg monitora, nego prelaskom s 9800X3D na 9850X3D.

Europski i regionalni kontekst

U Europi, pa tako i u Hrvatskoj, ova priča dobiva dodatne dimenzije: cijena električne energije, regulativa i navike kupaca.

Cijene struje su i dalje više nego prije nekoliko godina, a u mnogim kućanstvima računalo radi satima svaki dan. Dodatnih 25–30 W potrošnje pri igranju možda ne zvuči dramatično, ali dugoročno znači više topline u sobi, više rada ventilatora i viši račun. U manjim stanovima, tipičnim za Zagreb ili Split, to nije detalj.

Europska unija istovremeno sve više gura proizvođače prema učinkovitosti. Eko‑dizajn direktive već zahvaćaju napajanja, monitore i raznu opremu, a opći smjer politike je jasan: smanjiti rasipanje energije. Enthusiast CPU‑i zasad nisu na udaru, ali atmosfera nije naklonjena trendu stalnog podizanja TDP‑a bez jakog opravdanja.

Za korisnike u Hrvatskoj zanimljiva je još jedna poruka AMD‑a koju prenosi Ars Technica: razlika u performansama između DDR5‑6000 i jeftinijeg DDR5‑4800 s 9850X3D u igrama je vrlo mala. U praksi to znači da možete kupiti pristupačniji RAM i opet imati vrhunske rezultate – što je itekako važno na tržištu gdje je svaka kuna/euro bitna, a komponente često poskupe dodatno kroz marže i uvoz.

Također, u regiji je i dalje vrlo živa kultura nadogradnje postojećih računala. AM4 platforma s 5800X3D procesorom i dalje je izuzetno atraktivan „drop‑in“ upgrade za mnoge konfiguracije. 9850X3D, naprotiv, predstavlja filozofiju čestih velikih zamjena platforme i lova na zastavicu „najbrže moguće“, što se teško uklapa u realnost prosječnog kupca u Hrvatskoj.

Što dalje?

Teško je zamisliti da će Ryzen 7 9850X3D imati status kakav danas uživaju 5800X3D ili 7800X3D. Mnogo je vjerojatnije da će ostati upamćen kao kratkotrajni „halo“ model:

• poslužit će AMD‑u da još jednu generaciju maše titulom „najbržeg gaming procesora“,
• prodavat će se ograničenom krugu najzagriženijih entuzijasta,
• te će s vremenom pojeftiniti kako se približava sljedeća veća arhitektonska promjena.

Nekoliko stvari vrijedi pratiti:

• Kretanje cijena: ako 9800X3D ostane osjetno jeftiniji, a gotovo isto brz i štedljiviji, postat će logična preporuka većine recenzenata, što će AMD možda natjerati na korekciju cijene 9850X3D.
• Potencijalan zaokret prema učinkovitosti: AMD već sada nudi „Eco“ načine rada u BIOS‑u. Kada bi to pretvorio u jasnu tržišnu poruku ili čak posebnu liniju proizvoda, mogao bi se ozbiljno diferencirati – posebno u EU i zemljama s višim cijenama struje.
• Reakcija Intela: Intel još nema vlastiti odgovor na 3D V‑Cache u desktop segmentu. Hoće li krenuti tim putem ili pokušati izvući više iz hibridnih arhitektura optimiziranih za igre, značajno će oblikovati buduće generacije procesora.

Ključno pitanje nije samo tehnološko nego i tržišno: hoće li kupci i dalje nagrađivati onih zadnjih nekoliko posto performansi bez obzira na potrošnju, ili će se fokus polako pomaknuti prema procesorima koji nude bolji balans snage, cijene i energije?

Zaključak

Ryzen 7 9850X3D pokazuje da AMD može još malo rastegnuti svoju prednost u igrama – ali ovaj put prvenstveno tako da jače optereti utičnicu, a ne kroz pravu inovaciju. Za veliku većinu korisnika u Hrvatskoj i regiji razumniji izbor bit će stariji X3D model ili običan Ryzen uparen s jačom grafičkom karticom. Ako kao zajednica i dalje nagrađujemo isključivo etiketu „najbrži“, proizvođači će nam i dalje nuditi ovakve proizvode. Pravo pitanje glasi: jesmo li spremni reći da „dovoljno brzo i dovoljno učinkovito“ vrijedi više od još par FPS‑ova na papiru?