Naslov i uvod
Na prvi pogled, Indus – novi AI chat Sarvam startupa – izgleda kao još jedna alternativa ChatGPT‑ju. No iza aplikacije stoji mnogo šira ambicija: Indija želi izgraditi vlastiti sloj temeljnih modela i smanjiti ovisnost o američkim tehnološkim divovima.
Za čitatelje u Hrvatskoj i regiji to nije daleka egzotika, nego rani primjer onoga što bi mnoge države – uključujući članice EU – željele postići: više digitalne suverenosti, bez potpunog odricanja od globalnih rješenja. Indus nam pokazuje kako to može izgledati u praksi i gdje Europa, uključujući Hrvatsku, trenutno zaostaje.
Vijest ukratko
Kako piše TechCrunch, indijski AI startup Sarvam lansirao je Indus, novu chat aplikaciju s umjetnom inteligencijom za web, iOS i Android. Aplikacija je u beta fazi i zasad je, čini se, ograničena na korisnike u Indiji. Indus je glavno sučelje za Sarvam 105B, veliki jezični model s 105 milijardi parametara, predstavljen zajedno s manjim modelom od 30 milijardi parametara na konferenciji India AI Impact Summit u New Delhiju.
Aplikacija podržava unos teksta i govora te odgovara tekstom ili zvukom. Prijava je moguća telefonskim brojem ili putem Google i Apple računa. Indus trenutno ima nekoliko ograničenja: korisnici ne mogu brisati pojedinačne razgovore (samo brisanjem cijelog računa), ne postoji opcija isključivanja naprednog "reasoning" načina koji može usporiti odgovore, a zbog ograničenog kapaciteta računalnih resursa pristup može biti ograničen putem liste čekanja.
Prema TechCrunchu, Sarvam je osnovan 2023. i dosad je prikupio oko 41 milijun dolara od ulagača poput Lightspeeda, Peak XV‑a i Khosla Venturesa, s ciljem izgradnje modela prilagođenih indijskom tržištu. Tvrtka je najavila i inicijative za poslovne korisnike, hardverske planove te partnerstva s HMD‑om (AI na Nokia "feature" telefonima) i Boschom (AI u automobilskoj industriji).
Zašto je to važno
Indus je važan manje kao proizvod, a više kao signal promjene strategije.
Prvo, Indija želi vlastite foundation modele. Sarvam 105B jasno je pozicioniran kao model za indijske jezike, kontekst i korisnike. Time se dovodi u pitanje uvjerenje da će OpenAI, Anthropic i Google jednostavno "pokriti" indijsko tržište sa svojim modelima. Tko kontrolira modele i infrastrukturu, ima veću pregovaračku snagu oko cijena, pravila korištenja i tokova podataka.
Drugo, fokus na masovnog korisnika, a ne samo na tehnološku elitu. Partnerstvo s HMD‑om kako bi se AI doveo na jednostavne Nokia telefone možda ne zvuči glamurozno, ali cilja stotine milijuna ljudi koji nemaju skupe pametne telefone ni pouzdan internet. Ako Sarvam uspije isporučiti korisnu AI funkcionalnost na takvim uređajima, stvarni doseg generativne AI drastično se širi.
Treće, natjecanje u lokalnim jezicima. Globalni modeli briljiraju u engleskom i nekoliko velikih jezika, ali su mnogi indijski jezici slabije pokriveni. Model koji je od početka treniran s naglaskom na jezičnu raznolikost može brzo postati prva opcija za korisnike izvan engleskog govornog područja, čak i ako zaostaje u nekim naprednim metrikama.
Kratkoročno, najveći gubitnici su globalne platforme koje su Indiju gledale prvenstveno kao izvor korisnika i podataka. Indus neće odmah zamijeniti ChatGPT – TechCrunch ističe da je korištenje ChatGPT‑a i Clauda u Indiji vrlo visoko – ali mijenja okvir: indijski regulator i velika poduzeća prvi put mogu ozbiljno razmatrati domaću alternativu.
Šira slika
Indus se uklapa u sve izraženiji trend fragmentacije AI ekosustava po državnim i regionalnim linijama.
S jedne strane su američke tvrtke koje grade ogromne, općenamjenske modele i nude ih globalno preko oblaka i API‑ja. S druge strane su države koje se pitaju je li mudro da obrazovanje, zdravstvo, javne usluge i mediji u potpunosti ovise o stranim modelima i stranim podatkovnim centrima.
Kina je već odavno odlučila da želi svoje vlastite AI divove. Europska unija je odgovorila ponajprije regulacijom – od GDPR‑a do Zakona o umjetnoj inteligenciji – ali još nema usporedive globalne AI platforme. Indija pokušava kombinirani pristup: ostaje otvorena za strane pružatelje, ali istovremeno aktivno potiče stvaranje domaćeg sloja modela.
To mijenja i samu prirodu konkurencije. Više se ne radi samo o tome tko ima najveći model, nego tko je najbolje usklađen s lokalnim kontekstom – jezicima, pravnim okvirom i društvenim očekivanjima.
Indus je rani test takve strategije: može li lokalna prilagodba jezika i kulture stvoriti održivu prednost prije nego što globalni modeli poboljšaju podršku za indijske jezike i prije nego što open‑source rješenja postanu "dovoljno dobra" za većinu potreba.
Za zemlje Srednje i Istočne Europe, uključujući Hrvatsku, ovo je posebno relevantno. I mi imamo jezike s relativno malo podataka i mali domaći tržišni volumen, što otežava razvoj vlastitih velikih modela. Indijski primjer pokazuje koliko je važno strateško usmjeravanje i koordinacija javnog i privatnog sektora.
Europski i regionalni kut
Europska unija priprema jedan od najstrožih regulatornih okvira za AI na svijetu. Zakon o umjetnoj inteligenciji (EU AI Act) uvodi posebne obveze za pružatelje općih modela – od transparentnosti i dokumentacije do upravljanja rizicima i sigurnosti.
Ako bi Sarvam jednog dana želio nuditi Indus ili svoje modele korisnicima u EU, morao bi značajno prilagoditi i tehničku arhitekturu i procese upravljanja podacima. Primjerice, trenutačna nemogućnost brisanja pojedinačnih razgovora bila bi vrlo problematična u kontekstu GDPR‑a.
Istovremeno, Indija bi Europskoj uniji – pa tako i Hrvatskoj – mogla postati zanimljiv partner. I Indija i Europa bore se s istim izazovom: kako razviti kvalitetnu AI podršku za jezike s malo podataka i relativno malim tržištem. Iskustva indijskih timova koji rješavaju slične probleme u više desetaka jezika mogu biti dragocjena.
Za hrvatske korisnike i tvrtke praktična poruka je jasna: budući AI ekosustav bit će multipolaran. U praksi to može značiti da će se u nekoj budućoj aplikaciji paralelno koristiti američki model, europski model usklađen s regulativom i možda, za specifične funkcije, indijski ili drugi regionalni model.
Za Zagreb i regionalni startup ekosustav to je i prilika i upozorenje. Prilika, jer se otvaraju niše za specijalizirane modele za hrvatski i jezike JI Europe. Upozorenje, jer će konkurencija dolaziti ne samo iz SAD‑a, već sve više i iz Azije.
Pogled unaprijed
U idućih godinu do dvije vidjet ćemo hoće li Indus ostati zanimljiv eksperiment ili postati jezgra indijskog AI sloja.
Nekoliko ključnih pitanja:
- Skaliranje infrastrukture: može li Sarvam dovoljno brzo proširiti računalne resurse kako bi uklonio liste čekanja i osigurao stabilne performanse, bez neodrživih troškova?
- Pozicioniranje: hoće li Indus biti prije svega potrošačka aplikacija ili će Sarvam većinu prihoda ostvarivati kroz B2B ponude – API‑je, prilagođena rješenja za banke, osiguravatelje, državu? Iskustvo pokazuje da je teško istovremeno biti i uspješan B2C proizvod i ozbiljan infrastrukturni dobavljač.
- Upravljanje sadržajem: kako će se rješavati politički osjetljive teme, dezinformacije i sigurnost sadržaja u društvu kakvo je Indija? To su ista pitanja s kojima će se hrvatske i europske tvrtke susretati pod okvirom DSA‑a i EU AI Akta.
Za hrvatske developere i poduzetnike poruka je da je vrijeme razmišljati gdje se možemo pozicionirati u budućem lancu vrijednosti: kao graditelji vlastitih nišnih modela, kao integratori različitih globalnih i regionalnih modela ili kao specijalisti za lokalizaciju i usklađenost s EU regulativom.
Zaključak
Indus još nije opasnost za ChatGPT, ali je jasan znak da Indija ne želi ostati samo tržište za tuđe AI modele. Ako Sarvam uspije pretvoriti jezičnu i kulturnu bliskost u stvarnu tržišnu prednost, to će ojačati trend prema regionalnim AI slojevima – i povećati pritisak na Europu da razvije vlastite ozbiljne alternative. Pitanje za nas u Hrvatskoj i regiji je želimo li u budućnosti birati samo između američkih i azijskih rješenja ili imati i jake europske opcije.
