Windows 11 na milijardi korisnika: trijumf ili upozorenje za PC svijet?

Windows 11 na milijardi korisnika: trijumf ili upozorenje za PC svijet?

Windows 11 službeno je stigao do više od milijardu korisnika. Na prvi pogled, riječ je o velikoj pobjedi za Microsoft – pogotovo jer je tu granicu dosegnuo brže nego Windows 10. No istovremeno internet vrvi prigovorima na račun novog sustava: od obveznih Microsoft računa do reklama u Start izborniku.

U ovom tekstu analiziramo kako je Windows 11 unatoč kritikama došao do milijarde, što to znači za korisnike, tvrtke i javni sektor u Europi i regiji te gdje bi se Microsoft mogao neugodno sudariti s europskim pravilima igre.

Vijest ukratko

Prema pisanju Ars Technice, koja prenosi informacije s posljednjeg financijskog poziva Microsofta, izvršni direktor Satya Nadella rekao je da Windows 11 sada ima više od milijardu korisnika diljem svijeta. Do tog cilja je stigao 1.576 dana nakon službenog lansiranja 5. listopada 2021., što je nekoliko mjeseci brže nego što je Windows 10u trebalo da postigne isti rezultat (oko 1.692 dana nakon 29. srpnja 2015.).

Windows 11 je besplatna nadogradnja za korisnike Windowsa 10, ali za razliku od svog prethodnika postavlja znatno strože hardverske uvjete – osobito po pitanju generacije procesora i TPM‑a. Zbog toga velik broj računala s Windowsom 10 službeno ne može prijeći na novu verziju.

Ars Technica se poziva i na procjene koje je krajem 2025. iznio COO Della: oko milijardu aktivnih računala i dalje koristi Windows 10, a približno polovica njih ne zadovoljava uvjete za Windows 11. Microsoft je zato za Windows 10 uveo trogodišnji „izlazni trak“ sa sigurnosnim zakrpama, uključujući i plaćeni program proširenih sigurnosnih ažuriranja za organizacije.

Istovremeno, vodstvo Windows tima najavljuje da će dodatno pojačati rad na poboljšanju performansi i stabilnosti Windowsa 11 te modernizirati starije dijelove sučelja.

Zašto je to važno

Milijarda korisnika nije samo lijepa brojka u prezentaciji. Ona Windows 11 čini glavnom platformom preko koje Microsoft želi gurati svoju viziju „AI računala“, oblaka i pretplatničkih usluga. Svako računalo je potencijalni korisnik Copilota, Microsoft 365 paketa, OneDrivea, Game Passa – i oglasnog prostora unutar samog operativnog sustava.

Tko dobiva?

• Microsoft, koji dodatno učvršćuje poziciju prema proizvođačima računala, razvojnim tvrtkama i državnim institucijama. Tko kontrolira standardni desktop, praktički definira i sigurnosne i hardverske standarde.
• OEM proizvođači, kojima stroži uvjeti Windowsa 11 skraćuju stvarni životni vijek starijih računala i potiču kupnju novih.

Tko gubi?

• Kućni korisnici i mali biznisi s potpuno funkcionalnim starijim računalima. Moraju birati između prijevremene zamjene opreme, plaćanja za proširene zakrpe Windowsa 10 ili rizika korištenja nepodržanog sustava.
• Napredni i privatnosti osviješteni korisnici, koje frustriraju obvezni Microsoft račun, telemetrija, stalni „gurkanja“ prema Edgeu, OneDriveu i drugim uslugama te reklame i preporuke u Start izborniku.

Važno je shvatiti da uspjeh Windowsa 11 više govori o inerciji i zaključanosti nego o oduševljenju. Windows je i dalje de facto standard za poslovni softver, igre i specijalizirane alate. Kad gotovo sva nova računala dolaze s Windowsom 11, a IT odjeli ga uvode kao normu, nadogradnja je najlakša opcija – čak i ako većina korisnika prvo potroši sat vremena isključujući stvari koje ih nerviraju.

Za Microsoft je rizik dugoročan: ako Windows 11 sve više izgleda kao nužno zlo, raste motivacija developera i zahtjevnijih korisnika da polako prelaze na macOS, Linux ili web‑aplikacije koje im trebaju samo preglednik, a ne određenu verziju Windowsa.

Šira slika

Milijarda korisnika Windowsa 11 uklapa se u nekoliko većih trendova u industriji.

1. Hardverski minimum kao poluga
Zahtjevi za novijim procesorima, TPM‑om i sutra vjerojatno NPU akceleratorima za AI nisu samo sigurnosna priča. Oni omogućuju Microsoftu i proizvođačima čipova da guraju tržište prema novoj generaciji „AI PC‑jeva“, optimiziranih za lokalno pokretanje modela i Copilota.

Sličan obrazac vidjeli ste s Vistom (grafika) i Windowsom 8 (dodir). Razlika je što se sada na razini OS‑a gradi trajni sloj cloud i AI usluga s pretplatama i potrošnjom po korištenju.

2. Windows kao usluga – i kao prodajni kanal za ostale usluge
Windows odavno nije samo licenca koju platite jednom. To je glavni ulaz u Microsoft 365, OneDrive, Game Pass, Edge, Bing i sve buduće AI servise. Obvezna Microsoftova prijava, zadane postavke koje favoriziraju njihove usluge i reklame/rekomendacije u Start izborniku dio su poslovnog modela, ne „sitne pogreške“.

Model jako podsjeća na Android: Google zarađuje na uslugama i oglasima, a OS je sredstvo za zadržavanje korisnika. Činjenica da Windows 11, usprkos svim tim iritacijama, stiže do milijarde uređaja unutar Microsofta će se čitati kao potvrda da model funkcionira.

3. Vječni „dugi rep“ starih verzija
Borba s Windows XP‑om i kasnije sa Sedmicom pokazala je koliko je teško „ugasiti“ staru verziju koja je masovno prisutna. S Windowsom 10 priča se ponavlja. Proširene sigurnosne nadogradnje pretvaraju problem u proizvod, ali fragmentacija ostaje – i za developere i za IT odjele.

Za razliku od Applea, koji zahvaljujući kontroli hardvera može agresivnije gurati zadnju verziju macOS‑a, Microsoft je vezan uz šaroliko polje hardvera i starijih instalacija.

Europski i regionalni kut: od Bruxellesa do Zagreba

Za Europu, a time i za Hrvatsku, Windows 11 na milijardu korisnika nije samo tehnološka vijest, nego pitanje digitalne infrastrukture i suvereniteta. Na Windowsu rade škole, državna uprava, bolnice, banke i većina poduzeća.

U toj slici posebno su važne tri regulative:

• GDPR i telemetrija – Opsežno prikupljanje podataka, oblak‑funkcije i obvezni računi u Windowsu 11 morat će proći stroži test europskih regulatora. Već je bilo pritužbi na Windows 10 u nekoliko država članica; s novom verzijom priča će se sigurno nastaviti.
• Digital Markets Act (DMA) – Microsoft je vrlo vjerojatno „gatekeeper“ u smislu ove uredbe. Nametanje Edgea, Binga ili OneDrivea kroz sam operativni sustav je upravo ono što DMA želi ograničiti.
• Digital Services Act (DSA) i nadolazeća EU regulativa o umjetnoj inteligenciji – Kako Windows postaje glavna platforma za Copilota i druge AI funkcije, u prvi plan dolaze pitanja transparentnosti, kontrole i mogućnosti isključivanja takvih sustava.

U hrvatskom i širem SEE kontekstu dodatan problem je stariji hardver. Mnoge škole, općine i mala poduzeća rade na računalima starim 6–8 godina, koja službeno ne podržavaju Windows 11. Budžeti za masovnu zamjenu opreme su ograničeni, a EU fondovi ne pokrivaju uvijek sve.

Opcije su: ranija zamjena računala, plaćanje Windows 10 ESU programa, prelazak na tank klijente i virtualne desktopove ili prelazak dijela radnih mjesta na Linux. U Zagrebu i drugim gradovima već postoje pilot projekti otvorenog koda u javnoj upravi, no u praksi je većina i dalje čvrsto u Microsoftovom ekosustavu.

Za lokalni startup ekosustav – od Zagreba do Ljubljane i Beograda – realnost je da se radi u pregledniku i oblaku. No klijenti tih tvrtki, osobito javni sektor i tradicionalne industrije, ovise o Windows strojevima i o tome što će Microsoft odlučiti učiniti s njima.

Pogled unaprijed

Sljedećih nekoliko godina odredit će percepciju Windowsa 11: hoće li ostati upamćen kao nužan korak prema sigurnijim i „pametnijim“ računalima ili kao verzija koja je previše gurala interese kompanije ispred interesa korisnika.

Možemo očekivati:

• Sve više ugrađene umjetne inteligencije – Microsoft otvoreno gradi strategiju oko Copilota i AI funkcija na samom klijentu. Umjesto jednog velikog „Windowsa 12“, vjerojatnije je da ćemo gledati niz većih nadogradnji unutar Windowsa 11.
• Postupni odlazak s Windowsa 10 – Kako isteču faze podrške, prvo besplatne pa onda plaćene, organizacije će se morati odlučiti. Mnoge će nadogradnju vezati uz planiranu zamjenu hardvera, što znači da će tranzicija trajati godinama.
• Rastući otpor prema reklamama i „nagwareu“ – Kako raste nezadovoljstvo korisnika i pritisak regulatora, Microsoft će vjerojatno morati ponuditi jasnije opcije za isključivanje reklamnih elemenata i vezivanja usluga, osobito u javnom sektoru EU.

Veliko pitanje je gdje će završiti developeri i kreativci. U regionalnoj IT zajednici, od zagrebačkog ZICER‑a do novosadskog i ljubljanskog startup klastera, već sada je uobičajeno raditi na macOS‑u ili Linuxu, posebno u web i devops svijetu. Ako taj trend ojača, inovacijski epicentar može se postupno udaljavati od Windowsa, iako će tržni udio još dugo izgledati stabilan.

Istovremeno se sve više poslovnih aplikacija seli u preglednik i SaaS. Time važnost samog operativnog sustava polako slabi – što objašnjava zašto Microsoft tako agresivno pretvara Windows 11 u ulazna vrata prema vlastitom oblaku i AI‑ju.

Zaključak

Windows 11 na milijardu korisnika istovremeno je trijumf i upozorenje. Pokazuje da Microsoft i dalje može snažno pomaknuti globalnu PC bazu, čak i uz strože hardverske zahtjeve i sve nametljiviji model „Windows kao usluga“. No jednako tako otkriva koliko taj uspjeh počiva na inerciji i zaključanosti, a ne na stvarnom oduševljenju korisnika.

Ključno pitanje za Europu, Hrvatsku i širu regiju je: ako je Windows 11 de facto standard, tko zapravo postavlja pravila za naš digitalni svakodnevni život – i tko ima snage reći „dosta“ kad se ta pravila previše nagnu na stranu jedne korporacije?